Javne tvrtke u BiH na kraju listopada 2022. godine imala su kredite teške 532,7 milijuna KM, piše internetski portal nezavisne.com.

Ovim je praktično povećana razina zaduženja državnih kompanija u BiH jer su prema podacima Centralne banke BiH (CB) na kraju 2021. godine ukupni krediti plasirani od strane banaka javnim tvrtkama iznosili 510,7 milijuna KM, od čega su banke iz Federacije BiH izdale 328,1 milion KM, a banke iz Republike Srpske 182,6 milijuna KM.

Ako se gleda u pojedinačnom obimu kreditnih zaduženja u 2022. godini, krediti koji su plasirani javnim tvrtkama u Republici Srpskoj zaključno sa 30. rujnom iznosili su 197,9 milijuna KM.

“Od ukupno plasiranih kredita javnim tvrtkama na kraju listopada 2022. godine, koji su iznosili 532,7 milijuna KM, na javna tvrtkama kod banaka iz Federacije BiH se odnosilo 334,8 milijuna KM”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Admir Čavalić kaže da su krediti sastavni dio poslovnih operacija gotovo svakog tvrtki, ali da problematično može biti ukoliko kompanija ima konkretne i velike probleme i da im je hitno neophodan novac.

“To može biti problematično ne samo za tvrtku, već i za kreditore, a u ovom slučaju to su banke, koje su onda izložene dodatnom riziku u plasmanu kredita”, ističe Čavalić za “Nezavisne”. On ipak smatra da su banke u BiH procijenile kome će dati novac te da sigurno sebi ne bi dozvolile taj luksuz da ga ne dobiju nazad.

“Razumijevajući koliko su naše banke konzervativne pri procjeni kreditnih sposobnosti, generalno davanju kredita, mišljenja sam da su one vrlo dobro procijenile kome će dati ta sredstva i da je moguće da je riječ o određenim javnim tvrtkama koja su u manjini, ali koja i dalje imaju mogućnost da dobro posluju ili slično. Istina, takvi postoje. Prema izvještajima MMF-a to je 10 do 15 posto, što je manjina. Sve je to pretpostavka da se vežu za njih”, navodi Čavalić.

Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS (SWOT) podsjeća da je poslovanje banaka u BiH strogo regulirano, a posebno od ekonomske krize iz prve dekade 2000. godina.

Zbog toga, on je, poput Čavalića, uvjeren da su krediti koje banke plasiraju svim subjektima, uključujući i javne tvrtke, apsolutno osigurani te da se u ovom slučaju treba voditi računa o drugom pitanju: zašto jave tvrtke uopće posežu za kreditima.

“Sigurno je da je jedan dio kredita uzet zbog neadekvatnog upravljanja tim javnim tvrtkama. Javnost treba da zna zašto je to tako”, kaže Grabovac.

Kada je u pitanju činjenica da je iznos kredita u 2022. godini za 20 milijuna KM veći nego u prošloj, a do kraja godine ima manje od mjesec dana, Grabovac smatra da je neizvjesna ekonomska i privredna aktivnost doprinijela tome, jer je već sada jasno da mnoge tvrtke neće uspjeti ostvariti zacrtane planove poslovanja.