Meso peradi i jaja iz Srbije od ove godine moći će se prodavati u Europskoj uniji. Izvoz ovih proizvoda životinjskoga podrijetla ovisi o dozvoli koja zemlji, prema pisanju Večernjih novosti, treba biti dana najkasnije do kraja ove godine, ako ne i prije.

Naime, dokumentacija za odobravanje Nacionalnog plana kontrole koka nesilica na salmonelu se priprema, a za nju je nužan uvjet bio i točan podatak o broju jata kokoši i nalazi ispitivanja na salmonelu.

“Napravili smo sve što je trebalo, pravilnici su usuglašeni s Europskom komisijom, liječenje salmonele, kao najveća prepreka izvozu jaja i mesa, je ukinuto, sva su jata u Srbiji evidentirana”, ističe Emin Milakara, v.d. direktora Uprave za veterinu.

Dodaje da je država poduzela sve potrebno oko dokumentacije da je se stavi na listu zemalja koje smiju izvoziti meso peradi (piletina, puretina…) na tržišta Unije, a da će EK ubrzo poslati upitnik u kojem Srbija mora navesti što je sve napravila. EK onda srpski nadzor nad salmonelom mora odobriti da bi izvoz bio moguć.

Napravljena je i elektronska baza podataka kao aplikacija kroz koju se radi evidencija svakog jata peradi izleglog i uzgajanog na području Srbije.

Veći interes

“Kad je riječ o monitoringu na salmonelu, mi im trebamo reći koja je naša trenutačna prevalencija i za koliko ćemo je smanjiti kroz godinu dana. Potom im šaljemo rezultate”, objašnjava Milakara.

On očekuje da će “zeleno svjetlo” iz Bruxellesa za izvoz jaja i mesa peradi doći i puno prije kraja ove godine, s napomenom da zasad vlada znatno veće zanimanje za meso nego za jaja, što se pripisuje prisutnošću ptičje gripe (avijarna influenca), koje u Srbiji nema.

Zemlja ima oko 900 peradarskih farmi, registriranih za proizvodnju jaja, one raspolažu s oko četiri milijuna nesilica. Oko 50% tih kokoši u vlasništvu je 15-ak tvrtki.

U Srbiji se, inače, kavezi za uzgoj kokoši nesilica moraju zamijeniti do 2023. godine, a to je rok koji je Gospodarska komore proizvođačima konzumnih jaja produljila kako bi im dala još vremena za prilagodbu farmi. Jer, ulaganja u zamjenu kaveza nisu malena – iznose ukupno, prema podacima Komore koje prenose Novosti, oko 50-60 milijuna eura.

Po svakoj 10 eura

Pojedini peradari tvrde da bi im trošak po kokoši nesilici bio oko 10 eura da bi im se “boravak” uredio u duhu standarda EU, a što je uzgajivačima neizdrživo. Jedan od problema njihova teškog položaja danas je, kažu, niska otkupna cijena jaja.

“Da bismo si mogli priuštiti ulaganja u farme, jedno jaje trebalo bi koštati barem dinar i pol više nego sad”, upozoravaju peradari. A, s druge strane, stočna hrana je poskupjela.

“Dobra cijena žitarica na tržištu prošle godine, soje, suncokreta i kukuruza, dovela je i do skoka vrijednosti stočne hrane, no otkupna cijena jaja i dalje je vrlo niska”, pišu Novosti. Inače, najveći uvoznici jaja iz Srbije su zemlje neposrednoga susjedstva – Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.