Iz BiH je u prvom polugodištu ove godine na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 6,5 milijardi KM, što predstavlja pad od 231,1 milijun KM (više od 115 milijuna eura) ili 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

Podaci su to Vanjskotrgovinske komore BiH iz koje su naveli da je u istom razdoblju porastao uvoz iz zemalja članica EU.

“Iz EU je uvezeno robe ukupne vrijednosti 9,2 milijarde KM, što je povećanje za 220,2 milijuna KM ili 2,5 posto. Ovakve promjene rezultirale su deficitom u robnoj razmjeni s EU u iznosu od 2,7 milijardi KM i pokrivenošću uvoza izvozom od 70,8 posto”, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH

Razlozi pada

Ekonomisti smatraju da je izvoz BiH u EU smanjen zbog više faktora. “Najvjerojatniji uzrok je struktura naše razmjene, odnosno činjenica da Bosna i Hercegovina uglavnom izvozi proizvode niže dodane vrijednosti, čije su cijene u proteklom razdoblju pale s padom svjetskih cijena ključnih sirovina i repromaterijala., a uvozi finalne proizvode s većom dodanom vrijednošću čije cijene ne padaju ili padaju sporije jer manje ovise o cijenama repromaterijala i repromaterijala”, rekao je za Nezavisne novine ekonomist Igor Gavran.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o smanjenju izvoza, dijelom se može objasniti manjom potražnjom na našim vodećim izvoznim tržištima. Zbog usporavanja gospodarstva, ističe, sada na ta tržišta prodajemo manje robe, a u međuvremenu nisu pronađena alternativna tržišta s većom potražnjom.

“Ipak, ako želimo biti optimisti, postoji i mogućnost da se dio povećanja izvoza odnosi na opremu, strojeve i repromaterijal za domaće proizvođače koji bi mogli omogućiti povećanje domaće proizvodnje i izvoza u budućnosti.

Nažalost, mislim da je ovaj posljednji scenarij najmanje vjerojatan, ali bez podataka o detaljnijoj strukturi razmjene, on i dalje postoji kao mogućnost”, rekao je Gavran.

Svjetlana Šurlan, novinarka Bloomberg Adrije u BiH, ocjenjuje da je na smanjenje bh. izvoza prvenstveno utjecalo usporavanje ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji i potražnja pojedinih tržišta.

“Također, globalnu ponudu i potražnju poremetio je rat u Ukrajini. Pozitivno je što izvoz u Njemačku nije pao, nego je rastao, unatoč recesiji u toj zemlji. Bilanca razmjene sa zemljama regije također kao Austrija, bila pozitivna, što je utjecalo da ukupan pad izvoza nije značajan”, kaže Šurlanova za “Nezavisne novine”.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH priopćeno je da je najznačajnije izvozno tržište za bosanskohercegovačke gospodarstvenike u prvom polugodištu ove godine i dalje Njemačka, s ukupnim izvozom od 1.413.303.000 KM, što predstavlja povećanje od 4,5 posto u odnosu na prošlogodišnje. prvoj polovici godine 2022.

Njemačka recesija

“Unatoč ulasku njemačkog gospodarstva u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je porastao kao rezultat unaprijed dogovorenih narudžbi i dugogodišnje suradnje”, pojašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH.

VTK BiH također je ocijenila da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“To se, prije svega, ogleda u smanjenju izvoza, osobne potrošnje i obima investicija”, navodi STK.