Izravna strana ulaganja u Srbiji u travnju, kada se proširila pandemija koronavirusa, smanjena su za više od 30%, rekao je Danko Brčerević, glavni ekonomist Fiskalnog savjeta.

On je za agenciju Beta rekao da su u travnju neto izravna strana ulaganja u Srbiju iznosile 240 milijuna eura, dok su u istom mjesecu 2019. bila 355 milijuna eura.

“Taj trend pada izravnih stranih ulaganja nastavit će se i zato je nužno stvoriti uvjete za rast domaćih privatnih ulaganja”, rekao je Brčerević.

“Ukupna ulaganja, strana i domaća, u Srbiji i prije krize nisu bila dovoljna za veći gospodarski rast i tek u posljednje dvije godine su bile veća od 20% BDP-a, a u zemljama središnje i istočne Europe u razdoblju značajnog rasta bile su 25% BDP-a”, objasnio je Brčerević.

Usto, u Srbiji postoji velika asimetrija između domaćih i stranih ulaganja. U zemljama središnje i istočne Europe uobičajeno je da strana ulaganja čine 5% do 6% BDP-a, a u Srbiji u posljednje tri godine ona su bile viša od 7% BDP-a, što znači da su ulaganja domaćeg privatnog sektora izuzetno niska.

Razlog za mala ulaganja domaćeg privatnog sektora je, kaže Brčerević, nepovoljno gospodarsko okružje, prije svega visoka korupcija i nedovoljna vladavina prava.

“Izravna strana ulaganja u Srbiji su iznadprosječna, jer su te kompanije orijentirane na strano tržiše, državne agencije im pomažu, a često koriste i porezne olakšice i državne subvencije za otvaranje radnih mjesta”, rekao je Brčerević.

Sada kad je, prema njegovim riječima, izvjesno da izravna strana ulaganja zbog krize neće biti dovoljna da pomognu gospodarski rast, dobra politika za 2021. bila bi da država poveća svoja ulaganja u infrastrukturu.