Duže od 30 godina Bosna i Hercegovina čeka na rješavanje statusa imovine svojih poduzeća u Hrvatskoj. Imovina koja je nekada pripadala BiH, odnosno objekti, nalaze se uz more i na najatraktivnijim lokacijama. Prema nekim procjenama, vrijede više od 5,1 milijardu eura, piše Oslobođenje.

Desetine nekretnina

U tu imovinu ulazi trećina udjela JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu te na desetine hotelskih kompleksa – od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima. U portfelju su i ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti državnih institucija Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom (u kojem se odmaraju ruski oligarsi), kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama, od Zagreba, pa duž cijele obale. Sve to pripada BiH.

“Više od deset godina sam upozoravao na taj problem. Imam podatke o cijeloj imovini u BiH i procjena je da ta imovina vrijedi više od 10 milijardi KM. Državni tužitelj je bio dužan brinuti o tome, ali on nije poduzimao ništa. Za 30 godina u potpunosti je vraćena samo jedna nekretnina i to dječji vrtić. Jednostavno, nije bilo interesa vlasti”, tvrdi profesor Ramo Atajić.

Ismet Velić, bivši državni odvjetnik BiH, pak ističe da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga učiniti, posebno nakon odluke o usvajanju Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. godine u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenima na period od 30 godina. “Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje u dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao je Velić.

Sjednica dviju vlada

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero ističe da je dugogodišnje nepostojanje interesa vladajućih struktura u obje zemlje, ustvari, rezultat politike dva HDZ-a.

“Dugo zanemarivana tema, a neprovođenjem aneksa G, nažalost, više se radilo u korist Hrvatske, nego u korist BiH. To nije slučajno, jer nadležni za to pitanje u kontinuitetu su bili kadrovi HDZ-a BiH. Svi su nosili HDZ-ov partijski dres i vodili se političkom agendom matičnog zagrebačkog i domaćeg Čovićevog radnog zadatka”, ocjenjuje Cero.

Hrvatska ne želi, odnosno smatra da je protivno njenom zakonskom okviru, provoditi anekse bečkog sukcesijskog sporazuma, a umjesto njega inzistira na sklapanju bilateralnog sporazuma sa svakom pojedinom zemljom. Takvi sporazumi postoje sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom, a sa te dvije zemlje je to prilično dobro riješeno. U najavi sastanka Vlade RH i Vijeća ministara BiH, zakazanoj za sutra, naći će se pitanje imovinskopravnih odnosa dvije države.

Kako će se političari iskazati po pitanju imovine u susjednoj Hrvatskoj, ostaje da se vidi nakon sjednice, a Cero ističe da se u rješavanje ovog problema mora uključiti i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

“Tema imovine se mora naći na zajedničkoj sjednici dviju vlada. Smatram da se u ovo pitanje treba uključiti i visoki predstavnik Christian Schmidt jer je imovina u Hrvatskoj sastavni dio rješavanja problema državne imovine. Schmidt ima mehanizme, kojima bi napokon nakon 32 godine uveo Bosnu i Hercegovinu u posjed njene imovine u Hrvatskoj. Svakako, od njega očekujem da o ovom problemu izvijesti europskog tužitelja, jer se nepoštivanje sporazuma događa na teritoriji EU”, zaključuje Cero.