Inozemni dug Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine u odnosu na kraj prošle godine smanjen je za 300 milijuna KM, priopćeno je iz Ministarstva financija i trezora BiH.

Kako se navodi u tromjesečnom izvješću resornog ministarstva, vanjski dug Bosne i Hercegovine na kraju ožujka iznosio je ukupno 9,5 milijardi maraka, što je smanjenje u odnosu na 9,8 milijardi maraka na kraju 2022. godine.

Zaduženost pada
“Inozemni dug Bosne i Hercegovine na kraju ožujka 2022. godine iznosio je 9,7 milijardi maraka. Vanjski dug entiteta Federacija BiH na kraju ožujka je sa 5,5 milijardi maraka tri mjeseca ranije pao na 5,3 milijarde maraka, dok je vanjski dug entiteta Republika Srpska smanjena na 4,1 milijardu maraka sa 4,2 milijarde maraka”, navodi se u izvješću Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine. Ekonomist Igor Gavran u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da, iako je smanjenje duga pozitivno, bilo bi važno znati koji su razlozi smanjenja i kako se mijenjala struktura duga.

“Naime, ako se dio smanjenja odnosi na tečajne razlike i npr. slabljenje drugih valuta u kojima je dio duga denominiran u odnosu na KM ili ako je paralelno rastao unutarnji dug i zaduživanje na domaćem tržištu jednako ili veće od smanjenja inozemnog duga, onda se ne bi moglo govoriti o poboljšanju.

Ipak, ako optimistički pretpostavimo da se najveći dio smanjenja odnosi na stvarno smanjenje obveza, to je pozitivna promjena, ali već znamo da se godinama povećava godišnji iznos obveza, odnosno otplata koje se moraju izvršiti u ovoj i narednoj, a za što se već otvoreno najavljuje novo zaduživanje jer nema dovoljno sredstava za podmirenje obveza. inače”, ističe Gavran.

Dodaje da je to prije svega slučaj s Republikom Srpskom, ali ni ostali dužnici nisu u stanju komotno podmirivati ​​svoje obveze bez novih zaduženja.

“Ako bi se nastavio trend stvarnog smanjenja zaduženosti, to bi svakako bilo veliko olakšanje, ali teško da se može očekivati ​​s obzirom na najveću elaboraciju u prethodnom dijelu odgovora, a sigurno se neko vrijeme nije moglo osjetiti zbog godišnja izdvajanja za otplatu ovog duga koja slijede i bez novih zaduženja”, naglasio je Gavran.

Znak problema
Ekonomski analitičar Saša Stevanović rekao je da smanjenje duga u apsolutnom iznosu ukazuje na probleme u realizaciji projekata, gdje su kreditori iz inozemstva.

“Za održivost dugova važniji je trenutak isplaćenih kamata, gospodarski rast i primarna fiskalna bilanca. Svi prethodno navedeni elementi idu u prilog tome da naš gospodarski sustav treba povećavati apsolutni iznos duga, a ne smanjivati ​​ga. Smanjenje duga samo govori da projekti stoje, da sporije napredujemo u konvergenciji dohodaka prema zemljama EU. U ovim okolnostima, domaće
ekonomske politike treba usmjeravati u smjeru rasta vanjskog duga koji je povijesno jeftiniji od unutarnjeg”, zaključio je Stevanović.