Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini najtraženiji su inženjeri informatike, softvera, elektrotehnike, građevinarstva, zatim farmaceuti, doktori medicine – specijalisti, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Iz Agencije navode da su ponovno prikupili i objavili podatke zavoda i zavoda za zapošljavanje o najtraženijim zanimanjima u BiH, temeljem podataka iz evidencija nezaposlenih osoba, a sve s ciljem da maturanti lakše odluče koje školu upisati.

Visoko obrazovanje
Kada su u pitanju visokoobrazovani ljudi, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim da ih je zbog hiperprodukcije tog kadra najviše na evidencijama nezaposlenih, prenosi Indikator.ba. Osim ekonomista i pravnika, i dalje je najviše nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima, a velik je broj i profesora engleskog jezika, kao i profesora razredne nastave.

Za radnicima sa srednjom stručnom spremom najviše se traže prodavači i ugostitelji, posebice školovani konobari, a i dalje se traže operateri za unos podataka i djelatnici u pozivnim centrima. Prema broju zaposlenih u evidenciji velik je broj ekonomskih i strojarskih tehničara, medicinskih sestara, no zbog hiperprodukcije tog kadra oni su i najbrojniji u evidenciji nezaposlenih.

Najtraženiji među VKV /VKV/ i KV /KV/ radnicima su krojači, zavarivači, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona, a prema broju zaposlenika iz evidencije tu su i automehaničari. i frizera, s tim da je opet zbog hiperprodukcije frizera i automehaničara veliki broj nezaposlenih.

Ovdje treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane, najviše nezaposlenih s VKV i KV kvalifikacijama su prodavači/trgovci, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, a ponegdje ima viška i među konobarima, stolarima i krojačima, navode iz Agencije.

Prema svim istraživanjima na temu mladih uvijek se ističu dva ključna problema, a to su velika nezaposlenost i izrazita neaktivnost stanovništva od 15 do 24 godine. Najvažniji razlozi leže u nerazvijenoj gospodarskoj strukturi i smanjenim mogućnostima zapošljavanja, u obrazovnom sustavu, ali i u povijesnom nasljeđu i tradiciji.

Ranjiva skupina
Statistički podaci, međutim, pokazuju i da su mladii posebno ranjiva kategorija na tržištu rada, s obzirom da je njihova stopa nezaposlenosti čak dva do tri puta veća od ukupne stope nezaposlenosti.

Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA, navodi kako je nezaposlenost mladih ozbiljan problem, ali se očito premalo radi na njegovom rješavanju..

“Čini se da kod donositelja političkih odluka nije dovoljno razvijena svijest o tome da je pitanje mladih ujedno i pitanje budućnosti BiH, odnosno oba njena entiteta. Nažalost, već smo svjedoci izumiranja života u brojnim ruralnim sredinama diljem Bosne i Hercegovine, uz alarmantne podatke o odlasku mladih čak i iz urbanih sredina, kaže Martić.