Međugodišnja inflacija u Srbiji u lipnju ove godine iznosila je 13,7 posto, a mjesečna 0,7 posto, objavio je Republički zavod za statistiku. Godišnja inflacija tako je usporena sa 14,8 posto u svibnju na 13,7 posto u lipnju.

Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju kojima se mjeri inflacija u lipnju su u odnosu na prosinac 2022. u prosjeku više za šest posto. Promatrajući glavne skupine proizvoda i usluga razvrstanih prema namjeni potrošnje, u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec rast cijena zabilježen u skupinama rekreacija i kultura (2,5 posto), hrana i bezalkoholna pića (1,3 posto), odjeća i obuća (jedan posto), restorani i hoteli (0,8 posto). Poskupjele su i zdravstvene usluge te oprema za stan i tekuće održavanje (po 0,7 posto), alkoholna pića i duhan (0,4 posto) te prijevoz (0,2 posto).

Pad cijena zabilježen je u skupinama stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva (0,3 posto) i komunikacije (0,1 posto). Ekonomist Saša Đogović za BBC kaže da će trend pada inflacije karakterizirati cijelu drugu polovicu 2023. godine, a na kraju godine inflacija bi mogla biti “na donjoj dvoznamenkasti granici ili malo ispod nje”.

Ipak, nema šanse da cijene padnu na razinu koju smo imali prije ruske invazije na Ukrajinu – mogu se zaustaviti na nekoj razini i to je to, objašnjava ekonomist.

No, unatoč sporijem rastu cijena, usporavanje inflacije u Srbiji je “jednostavno premalo”, ističe za BBC na srpskom Branimir Jovanović, ekonomist s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.

Mislim da je veće pitanje zašto se inflacija nije više usporila, jer svugdje u regiji usporava nekoliko mjeseci, a u Srbiji samo dva. “Srbija trenutno ima jednu od najvećih stopa inflacije u cijeloj istočnoj Europi – viša je samo u Mađarskoj, Ukrajini i Turskoj”, ističe Jovanović.

Uz rast inflacije došlo je i do rasta plaća, pa su prosječne plaće za ožujak 2023. nominalno veće za 14,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a realno su niže za 1,5 posto, pokazuju podaci Republički zavod za statistiku (RZS).