U četvrtak je na blogu Milorada Dodika objavljen vrlo znakovit tekst o rudnim bogatstvima, odnosno mineralnim sirovinama na području entiteta Republika Srpska.

U zanimljivom trenutku Dodik se fokusira na tu temu i koristi europski, a prije svega njemački interes za istraživanje i eksploataciju ruda litija i drugih ruda u Srbiji.

Strateško partnerstvo
Dodik na svom blogu ističe da će sva istraživanja mineralnih sirovina biti koordinirana sa Srbijom. Zanimljivo, njemački kancelar Olaf Scholz u petak dolazi u Srbiju, gdje bi s predsjednikom te zemlje Aleksandrom Vučićem trebao potpisati ugovor o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama vezanim uz industriju električnih vozila, prije svega litiju, prenosi Klix.ba.

Zapadna Srbija, ali i pojedina područja u BiH, poput Majevice i područja Lopara (entitet RS), bogata su prvenstveno litijom, ali i nekim drugim sirovinama. Litij je svakodnevna potreba u Europi, prvenstveno zbog proizvodnje baterija za električne automobile, ali i zbog drugih uređaja. Dodik u svom tekstu po tom pitanju najavljuje suradnju sa Srbijom i Mađarskom, a ističe i suradnju s Njemačkom.

Istom onom Njemačkom koju je prethodnih mjeseci često demonizirao, vrijeđao, optuživao i na druge načine omalovažavao. Pogotovo nakon uloge Njemačke u donošenju Rezolucije o genocidu u Srebrenici. No, ako je riječ o financijskom, a prije svega osobnom političkom interesu, Dodik je neminovno spreman prijeći preko svega.

Dodik i Vučić znaju da im je priča s rudnim bogatstvom, posebice litijem, slamka spasa kojom doslovno mogu kupiti podršku Zapada. Unatoč brojnim sankcijama koje ima Dodik, njegovi suradnici, ministri, tvrtke njegove obitelji, sudski procesi koji se vode preko njega, to je samo jedna strana medalje, dok je druga interesno-politička trgovina.

Interes Zapada, posebno Njemačke, je ogroman za litij, a na tu kartu Dodik može igrati kao na način da kupi svoju političku slobodu, odnosno ostanak na vlasti. Razvoj industrije, posebice u smislu elektromobilnosti, jedan je od prioriteta. Litij im je ključan, a planiraju ga iskopavati malo dalje od svog dvorišta.

Zapadni Balkan je idealan jer je blizu, ali nije u EU. To znači da bi propisi mogli biti labaviji i da se odgovarajući politički pristup sirovinama može brzo postići. Koliko litija doista ima u BiH, nitko ne zna jer detaljna istraživanja nisu rađena. No, s obzirom na to da su zalihe ove rude u svijetu ograničene, mala balkanska regija pod lupom je svijeta.

Švicarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi kopali litij u Loparu, maloj majevičkoj općini. Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litija i magnezij karbonata, bora i kalija na tom lokalitetu, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

Za sada su poznate namjere da se litij vadi u Loparama, a prerađuje u Njemačkoj, što će raditi jedna kanadska tvrtka. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji prenose kako Rock Tech već ima potpisane ugovore s divovima poput Mercedesa.

Nestašice na vidiku
Globalne zalihe su pri kraju, kaže profesorica s banjalučkog PMF-a. “Radi se o ogromnoj potrebi za litij-ionskim baterijama. Prirodne rezerve litija, koliko god bile, a ograničene su, neće biti dovoljne, velika kriza se očekuje 2100. godine, ako se nastave ove tendencije prelaska na električne automobile i sve druge varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je nedavno za N1 profesorica nanokemije s PMF-a u Banjoj Luci Suzana Gotovac Atlagić.

U Bosni i Hercegovini postoji sedam nalazišta bogatih ovom rudom. Pored Lopara, gdje su istraživanja završena, potencijalna nalazišta su magmatske stijene od Srpca do Foče.