Sektor vode, bezalkoholnih pića i sokova u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi sve veći deficit, pa je za 10 mjeseci ove godine iznosio 121,2 milijuna maraka, podaci su Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

No, kako ističu, ohrabruje podatak da je u istom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine izvezeno 13,1 milijun litara flaširane vode i 10,8 milijuna litara bezalkoholnih pića.

Uvoz znatno iznad izvoza
Radoš Šehovac, tajnik Udruženja za prehrambenu i poljoprivrednu industriju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u svojoj analizi navodi da je vrijednost izvoza prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, u prvih deset mjeseci 2024. iznosio je 9,7 milijuna KM, što je za 49 posto više od izvoza u istom razdoblju 2023. godine.

“Prema strukturi proizvoda ove kategorije prednjači izvoz negazirane vode, koje je u prvih 10 mjeseci izvezeno 23,8 milijuna litara, u vrijednosti od 6,2 milijuna KM”, kaže on.

S druge strane, uvoz prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, bilježi porast, pa je iznosio 32,2 milijuna KM, što je za 12,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Također, količinski je uvezeno 5,8 milijuna litara više, što predstavlja povećanje od 11,4 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Šehovac.

Kategorija vode s dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatiziranje, uključujući i gazirane vode, ove godine bilježi veći izvoz i količinski i vrijednosno, pa je izvezeno 48,5 milijuna maraka, što je gotovo 30 posto više. S druge strane, uvoz proizvoda iz iste kategorije također bilježi rast, pa je ovih proizvoda uvezeno u vrijednosti od 134,4 milijuna maraka.

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH koju potpisuje Šehovac, navodi se da je u 10 mjeseci ove godine iz BiH izvezeno proizvoda u vrijednosti od samo 1,2 milijuna KM u kategoriji sokova od voća ili povrća. sa ili bez dodanog šećera i sladila, a od višanja dominira izvoz soka.

Kada je u pitanju uvoz proizvoda iz ove kategorije, u bh. na tržište je stiglo sokova u vrijednosti od 13,9 milijuna maraka, a u uvozu su prednjačile mješavine voćnih sokova, a slijede sok od naranče i sok od jabuke.

O svemu tome nedavno su na sjednici raspravljali članovi Upravnog odbora Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Jedan od velikih problema u sektoru proizvodnje bezalkoholnih pića i sokova je nedostatak kvalitetnih sirovina i njihovo poskupljenje na svjetskom tržištu, kao i visoke carine i prirezi na voćne koncentrate koji se koriste u industrije, koji se ne proizvode u Bosni i Hercegovini”, zaključili su.

Inače, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora i Njemačka najvažnija su izvozna tržišta za ove kategorije proizvoda, dok se najviše uvozi iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Austrije.

Nema domaćih brendova
Igor Gavran, ekonomist, ističe kako uvoz vode dominira iz nekoliko razloga, a jedan od njih je i taj što domaći proizvođači nisu prepoznati kao brendovi izvan zemlje.

“Da bi se to promijenilo potrebno je mnogo ulaganja u promociju. Sigurno su pomogle i određene svjetske nagrade za kvalitet koje su osvojene, ali one nisu dovoljne jer i to treba promovirati”, rekao je Gavran.

Drugi faktor koji otežava izvoz je činjenica da se u svim relativno normalnim zemljama prednost daje domaćoj vodi.