Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u stalnom padu, dok se istovremeno uvoz povećava, a sugovornici kažu da je to jako loše za bh. gospodarstvo, te ističu da bh. građane zbog ove situacije očekuju više cijene električne energije u narednom razdoblju.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je u lipnju proizvela 1028 GWh električne energije, što je za 19,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, kada je proizvedeno 1282 GWh.

Pad proizvodnje

U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su sudjelovale s 29,9 posto, termoelektrane s 65,2 posto, a solarne i vjetroelektrane s 4,9 posto, pokazuju podaci Agencije. Dodaju da je u lipnju uvezeno 472 GWh električne energije, što je 78,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, kada je uvoz iznosio 265 GWh.

“Uvoz u lipnju je najveći mjesečni uvoz u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjerice, u svibnju je uvoz iznosio 373 GWh, u travnju 419 GWh”, navodi se u podacima. Ističu da je istovremeno u lipnju izvezeno 614 GWh sati električne energije ili 4,2 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, nakon 547 GWh u svibnju i 487 GWh u travnju.

“Ukupna proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana u lipnju je iznosila 51 GWh, nakon 56 GWh u svibnju i 52 GWh u travnju. Proizvodnja je nešto veća nego u istom razdoblju 2023. godine kada je u lipnju proizvedeno 39 GWh, a 48 GWh u svibnju, a u travnju 47 GWh”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH. Almir Bečarević, energetski stručnjak, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da je BiH došla u situaciju da postaje zemlja uvoznica električne energije, umjesto zemlja izvoznica.

“Non-stop slušamo objašnjenja aktualne vlasti da imaju probleme, a nemaju rješenja za te probleme, jednostavno dolazimo u situaciju da nam izvoz električne energije, najtraženije robe iz BiH drastično pasti, dok će se uvoz povećati”, rekao je Bečarević. Prema njegovim riječima, “Elektroprivredi BiH” je mnogo dana jeftinije uvoziti struju nego je proizvoditi iz postojećih termoelektrana.

“Građani Bosne i Hercegovine i dalje mogu očekivati ​​poskupljenje električne energije, jer ovaj sadašnji sustav postaje neodrživ”, rekao je Bečarević i dodao da su svi koji se bave energetikom predviđali ovakvu situaciju. Sve zemlje u okruženju krenule su u izgradnju proizvodnih pogona iz obnovljivih izvora, njima energija koja se proizvodi iz ugljena ne treba jer će biti porezno opterećena, rekao je Bečarević. Ekonomist Milenko Stanić ističe da je ove godine bosanskohercegovačko gospodarstvo imalo značajan pad izvoza u svim sektorima, a ne samo po pitanju električne energije.

“To pokazuje da je stanje u gospodarstvu loše u odnosu na prethodno razdoblje. A kada govorimo samo o električnoj energiji, vremenski uvjeti su bili loši za hidroelektrane, a što se tiče termoelektrana, one rade u vrlo lošim uvjetima u Srpska godinama i uvijek su ili gubitnici ili su na rubu gubitka”, rekao je Stanić.

Iscrpljeni kapaciteti

Pojasnio je da je to zato što su postojeći kapaciteti iscrpljeni.

No ni dinamika kojom bismo morali raditi s obnovljivim izvorima energije i zamjenskim izvorima, odnosno energijom sunca i vjetra, ne ide tempom koji bi trebao osigurati zamjenu termoelektrana, rekao je Stanić.

Kako je kazao, zbog manje proizvodnje, Bosna i Hercegovina je primorana uvoziti električnu energiju.

“Nažalost, gubimo ključni izvozni adut, što je jako loše za našu gospodarsku strukturu”, rekao je Stanić i dodao da ove godine, barem do studenog, ne bi trebalo biti poskupljenja.

“Zbog situacije u cijeloj energetici to će pitanje sigurno biti otvoreno u narednom razdoblju. Tako da je moguće da će u studenom ili prosincu doći do skoka cijena električne energije”, rekao je Stanić.