Gotovo 50 posto uvezenog meda predstavlja ozbiljan problem krivotvorenog meda koji preplavljuje europsko tržište, upozorava Europsko pčelarsko udruženje (EBA). Naime, pčelari europskih zemalja (iz EU i izvan EU) osnovali su Europsku pčelarsku udrugu (EBA) koja se bori za kvalitetu meda i uklanjanje krivotvorina s tržišta, štiteći kako potrošače tako i pčelare braneći autentičnost europskog meda.

“Europska komisija objavila je da je gotovo 50 posto uvezenog meda lažno. Najbolju garanciju kvalitete imate kada med kupujete izravno od svog lokalnog pčelara, ali ako ga kupujete u trgovini, obratite pozornost na zemlju podrijetla, jer je to geografski najsigurniji med.

Većina krivotvorina je običan šećerni sirup s dodacima, ali ovaj lažnjak pčele nisu vidjele. On služi samo za prevaru potrošača i zaradu falsifikatora čiji je član Udruženje pčelara Republike Srpske.

Nelojalna konkurencija
Kako navode, odabirom europskog meda pomažete pčelarima da zadrže svoj interes za pčelarstvom i time pridonosite opstanku pčela.

Boštjan Noč, predsjednik Europske pčelarske asocijacije (EBA), naglašava da pčelarstvo neće preživjeti nelojalnu konkurenciju lažnog meda.

“Zato je krajnje vrijeme da svi zajedno djelujemo i surađujemo, prije svega europski političari, da se poduzmu oštre mjere protiv patvorenog meda, da se odmah uspostave koordinirane metode otkrivanja patvorenog meda, kao i referentni laboratoriji. Metoda mora biti takva da će ga koristiti inspekcije u svim europskim zemljama i na taj način moći odmah maknuti njihov lažni med s tržišta”, rekao je Noč.

Kako je dodao, svi trebamo upozoriti potrošače na ovaj problem, jer med konzumiramo da bismo ojačali svoje zdravlje, ali lažni med ponekad se može samo ubrojati. “Mi Europljani biramo europske pčelinje proizvode, najbolje iz domaćeg okruženja ili barem iz naše zemlje ili Europe.

Sve pčelarske organizacije u Europi moraju se udružiti kako bi ostvarile isti cilj. Nažalost, bez suradnje i zajedničkog djelovanja neće biti uspjeha. Uspjeh će biti uspješan”, rekao je. Europsko pčelarsko udruženje (EBA) otvoreno je za suradnju sa svima, ali naš jedini cilj je zaštititi pčelare i potrošače”, rekao je Noč.

Damir Barašin, predsjednik Saveza pčelara Republike Slovenije, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se potrošači moraju okrenuti domaćim proizvođačima meda, a kako se čini, to će sigurno biti alternativa konzumaciji lažnog meda. U analizi stanja na tržištu Barašin je istaknuo zabrinjavajući trend, odnosno veliki postotak neispravnog meda.

“Nažalost, sve analize u Europi pokazale su da med na policama jednostavno nije odgovarajuće kvalitete. Vrlo visok postotak neispravnog meda daje nam razloga da još više i agresivnije djelujemo prema svim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini u kako bismo skrenuli pažnju na ovaj problem”, rekao je Barašin.

Kako je kazao, ako se uzme u obzir količina patvorenog meda koja se nalazi na policama u Europi, BiH bi trebala biti još opreznija s obzirom na velike količine meda koje se uvoze.

Govoreći o izazovima s kojima se pčelari susreću u ovoj godini, Barašin ističe da pčelari ove godine imaju izuzetno velike probleme, ne samo s prinosima, već i ishranom pčela, te da strahuju od velikih gubitaka tijekom zime.

Kakav treba biti med?
Med može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Aroma mora biti svojstvena vrsti bilja od koje potječe. Na tržištu ili u bilo kojem obliku za izravnu konzumaciju gdje je deklariran kao med ne smije sadržavati nikakve aditive ili druge dodatke.

Mora biti bez organskih ili anorganskih tvari koje nisu u njegovom prirodnom sastavu. Ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vrenja, imati umjetno izmijenjenu kiselost ili prezagrijavan osim pekarskog meda.