Njemačke vlasti namjeravaju udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika iz regije Zapadnog Balkana, stoji u prijedlogu zakona u koji njemačka novinska agencija dpa ima uvid. Ubuduće bi ih trebalo biti do pedeset tisuća godišnje.

U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo”, koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.

Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta se može doseljavati „stručna” radna snaga. Jedino s Balkana ljudi mogu dobiti posao i radnu vizu čak i kad rade izvan struke ili bez stručne spreme.

moderni zakon o državljanstvu

Nova pravila: Stranci će do njemačke putovnice dolaziti brže i lakše

Više nego lani

Uništen san o njemačkoj mirovini

To pravilo osmišljeno je nakon prvog vala izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiteljima azila, uz Sirijce, bili i brojni državljani Srbije, BiH i Kosova. Ideja Berlina bila je da se ljudima iz regije, umjesto da bezizgledno traže azil, omogući lakše pronalaženje posla u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

Bodovi za „kartu šansi”

To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novim pravilima bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama”, ocjenjuje dpa.

U te promjene spada i takozvana „karta šansi”, odnosno mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo raditi pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život.

Karta šansi bi se, prenosi dpa, trebala dodjeljivati po novom sustavu bodovanja svakom tko prikupi šest bodova.

Četiri boda donosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.

Ogromna potreba za radnicima

Kako je DW već pisao, Njemačku muče demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionirali.

Pri tom se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, kao i dalje zavidan rezervoar radne snage. To produbljuje ogromne demografske probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva.