Financijska pozicija i perspektive zemalja Srednje i jugoistočne Europe oko očekivanog razvoja nakon pandemije Covid-19 je nesporno jača nego nakon globalne financijske krize 2008., smatra Gianluca Salsecci, direktor međunarodne istraživačke mreže Intesa Sanpaolo grupacije, ističući Srbiju kao posebno pozitivan primjer, piše Tanjug.

“U posljednjih nekoliko godina, javni i eksterni računi su se osjetno popravili u cijeloj regiji. Primjera radi, u Srbiji je udio javnog duga u BDP-u pao s gotovo 70 posto u 2015. na oko 52 posto u prvom kvartalu ove godine, a udio vanjskog duga u BDP-u sa 73,5 posto sveden je na blizu 61,9 posto”, ističe Salsecci.

Pad loših kredita

Istodobno, udio problematičnih kredita u Srbiji u ukupnim kreditima je drastično pao u bankarskom sektoru, s više od 20 posto u 2015. godini na impresivnih pet posto u ovom trenutku, dodaje.

“Problematični krediti će se sigurno povećati zbog recesije, kao i u cijeloj regiji Srednje i istočne Europe te Jugoistočne Europe, ali je ekonomija sada otpornija na eksterne šokove nego prije deset godina”, kaže Salsecci u intervjuu za Magazin biznis.

Napominje da su ekonomije Zapadnog Balkana još u ranim fazama pristupanja Europskoj uniji, pa je, smatra, njihova pozicija utoliko složenija. Prema njegovom mišljenju, sasvim je izvjesno da će budući globalni smjer trgovinskih i investicijskih aranžmana biti promijenjen, što znači da će to utjecati na ekonomsku perspektivu izvozno orijentiranih ekonomija u regiji Srednje i istočne Europe, kao i Jugoistočne Europe, posebno na Zapadnom Balkanu.

“Ali, s obzirom na još uvijek nisku cijenu rada u regiji, zemlje Zapadnog Balkana bi mogle osjetiti pozitivne efekte mogućeg izmještanja dijela zapadnoeuropske prerađivačke industrije iz azijskih u europske proizvodne centre, nakon pandemije Covida-19”, dodaje Salsecci.

U prilog tome navodi da se priljev stranih direktnih ulaganja na Zapadnom Balkanu prije pandemije kretao oko 12,7 milijardi eura, a vrijednost trgovine s EU oko 55 milijardi eura. “Zapadni Balkan se, zapravo, sve više integrira u globalne lance vrijednosti preko kompanija iz EU, posebno Njemačke”, primjećuje.

Negativni efekti pandemije bit će posebno snažni u Europi, a Međunarodna istraživačka mreža Intese Sanpaolo očekuje pad stope rasta BDP-a za 5,8 posto u regiji Srednje i istočne Europe te Jugoistočne Europe. “Unutar toga će ekstremni pad biti oko minus 8,5 posto u Slovačkoj i Sloveniji među zemljama srednje Europe te minus 9,6 posto u Hrvatskoj u regiji Jugoistočne Europe”, precizira Salsecci.

Oporavak u 2021.

Nakon toga uslijedit će oporavak od oko 4,3 posto u 2021., ali će ostati negativan kumulativni utjecaj od oko 1,5 posto u periodu sljedeće dvije godine. Ocjenjujući da su zemlje u regiji pojedinačno donosile odlučne fiskalne mjere za spas svojih ekonomija, podsjeća da su se u pružanje pomoći uključili i MMF i Svjetska banka, kao i međunarodne financijske institucije, među kojima su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te Europska investicijska banka (EIB).

“U Europi, sredstva EU su stavljena na raspolaganje zemljama članicama EU iz regije Srednje i istočne Europe te Jugoistočne Europe, kao i zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice – kandidatima kao što je Srbija i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU kao što je Bosna.

EK je zajedno sa EIB-om, osigurala u travnju paket od 3,3 milijarde eura za pokrivanje zdravstvenih potreba vezanih za koronavirus i socioekonomski oporavak nakon pandemije i najavila da će podržati europsku agendu Zapadnog Balkana ekonomskim i investicijskim planom za regiju. Očekuje se da će plan biti predstavljen krajem 2020.”, zaključuje.