Janj i Pliva, dvije rijeke na području općine Šipovo (RS), uskoro bi mogle postati mjesto izgradnje novih hidroelektrana, koje bi radile u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Da se razmatra ta mogućnost Nezavisnim novinama potvrđeno je iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske i općine Šipovo, a cilj je, kako kažu, da se osnivanjem javnog poduzeća HE na Plivi i Janju, a onda i izgradnjom dvije hidroelektrane, te rijeke zaštite od privatnih graditelja. O tome je razgovarano 19. srpnja na sastanku ministra Petra Đokića i vodstva općine Šipovo.

Pod nadzorom države
“Tom prigodom utvrđeno je da općina Šipovo raspolaže značajnim neiskorištenim hidroenergetskim potencijalom te da je potrebno sagledati mogućnosti osnivanja tvrtke koja bi bilo nositelj realizacije projekata izgradnje hidroelektrana na rijekama Plivi i Janju”, rečeno je banjalučkom listu iz resornog ministarstva. Ako se tvrtka osnuje bit će zadužena za izradu studije izvodljivosti i pokretanje postupka realizacije energetskih projekata.

Milan Kovač, načelnik Šipova, tvrdi da je to urađeno isključivo kako bi eventualni projekti na rijekama Janj i Pliva bili pod nadzorom države, a ne privatnih poduzetnika jer je riječ o javnom potencijalu.

“Projekt je moja ideja, a vlada je rekla da će osnovati javno poduzeće HE na Plivi i Janju. U tom slučaju se državi, odnosno ERS-u, predaju rijeke u koncesiju za istraživanja. RS onda traži mogućnost da se taj energetski potencijal bez narušavanja okoliša iskoristi i odredi gdje je i kako moguće moguće graditi državne hidroelektrane, čime bi izbjegli navalu na male hidroelektrane koje žele privatni poduzetnici”, rekao je Kovač.

Na pitanje može li gradnja hidroelektrana izazvati otpor građana, odgovara da nema niti jednog razloga da se to dogodi. Međutim, iz nevladinog sektora ne pozdravljaju gradnju na tim rijekama.

“Da je načelniku općine stalo do zaštite rijeka, on bi se potrudio i uradio ono što treba kako bi se završila procedura i stavilo u zakonsku zaštitu rijeku Plivu, rijeku Janj i jedinstvene Janjske otoke. Međutim, oni to vide samo kao izvor prihoda”, kaže Nenad Bužanin, aktivist Udruženja Eko-zona Šipovo.

On podsjeća da su odavno postoje planovi da se u Janjskim otokama treba graditi velika HE, ali da su nadležni koji su dolazili iz Beograda rekli kako ne postoje dovoljni kapaciteti za takve projekte.

Nepoznati kapaciteti
“Godine 2006. naše udruženje dovelo je ovdje i Republički zavod za zaštitu kulturno-povijesne i prirodne baštine, gdje smo pobrojali sva blaga ovog kraja. Taj dokument su dva puta tiskali i dostavljali SO Šipovo, ali ona to nikad nije usvojila. Da jeste na rijekama se ne bi ništa gradilo”, ističe Bužanin.

Zlatko Keleč, vijećnik Ujedinjene Srpske u SO Šipovo, kaže da se mora vidjeti kakve će biti krajnje namjere nadležnih.

“Prije svega, treba vidjeti na kojem mjestu bi se gradilo i koji bi to bili kapaciteti. Međutim, ja ću uvijek biti protiv bilo kakvog narušavanja prirodnih ljepota ovdje u Šipovu, bile to male hidroelektrane ili nešto drugo”, dodao je Keleč.