Kroz pripremljene i projekte čija je realizacija započela Elektroprivreda BiH (EPBiH) ove godine može potaknuti ekonomiju Bosne i Hercegovine s ulaganjem oko 500 milijuna konvertibilnih maraka (oko 255 mil. eura), što bi u godini u kojoj se posljedice pandemije koronavirusa još uvijek snažno osjećaju moglo imati veliki značaj.

“Trudit ćemo se da što više posla obave domaće kompanije”, ističe Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH.

Stižu kineski partneri

“Izgradnja energetskih objekata uvijek je veliki ekonomski benefit, ne samo za kompaniju koja ih gradi već i za lokalnu zajednicu, ali i ukupnu ekonomiju.

Tu se angažiraju građevinske, ali i kompanije koje se bave izradom sofisticiranih programa, svi na neki način mogu naći neku ulogu u tom lancu”, objašnjava Salkić. Ove će godine Elektroprivreda BiH završiti Vjetropark Podveležje, što će biti prvi veliki energetski objekt kojeg je ta kompanija izgradila u proteklih 30 godina.

“U fazi smo testnih ispitivanja vjetroagregata i nadamo se da ćemo do početka ožujka vjetroelektranu pustiti u probni rad. Očekujemo da će sa 48 megavata instalirane snage godišnje proizvoditi 130 gigavatsati električne energije, i mislimo da će nam iskustvo i znanje koje smo stekli u realizaciji tog projekta omogućiti da intenzivnije razvijamo sljedeće vjetroparkove”, dodaje Salkić.

Već je pripremljen projekt izgradnje vjetroparka na Vlašiću, u pripremi je Vjetropark Bitovnja kod Konjica, a ove godine počinje priprema Vjetroparka Podveležje 2, u sklopu kojeg će biti izgrađena i solarna elektrana.

“Odlučili smo se za intenzivniji razvoj solarnih elektrana i mislimo da na prostorima naših deponija šljake i pepela u termoelektranama i na mjestima gdje je završena eksploatacija ugljena u rudnicima u sljedeće tri do četiri godine možemo instalirati 200 megavata solarnih kapaciteta”, objašnjava Salkić za Dnevni avaz.

On najavljuje i intenziviranje radova na Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, gdje je gradilište spremno za kineske partnere. To je najsporniji projekt Elektroprivrede BiH kojem se protivi Europska unija.

“Blok 7 je zamjenski kapacitet za postojeće blokove 3, 4 i 5 u TE Tuzla, koji će prestati raditi nakon što Blok 7 bude završen, a možda čak i ranije.

To je, vjerovatno, jedini zamjenski kapacitet na fosilna goriva koji će Elektroprivreda BiH uopće graditi, ali nam je on nužan da bi dobili tranzicijsko razdoblje za izgradnju obnovljivih izvora energije. Blokom 7 pokrit ćemo potrebe za vlastitom energijom dok ne razvijemo dovoljan obujam proizvodnje iz obnovljivih izvora”, ističe Salkić.

Mali utjecaj na okoliš

Osigurana su i sredstva za izgradnju hidroelektrane (HE) Janjići kod Zenice. Nakon što su gradske vlasti krajem prošle godine usvojile odluku o proglašenju javnog interesa, izvlaštenje zemljišta može početi. Otvoren je i put prema izgradnji i dugo najavljivane HE Ustikolina.

“Kada je riječ o hidroelektranama Ustikolina, Janjići i Kovanići, koje namjeravamo graditi, to će biti protočna postrojenja koja će imati minimalan utjecaj na okoliš, neće izlaziti iz postojećih korita Bosne i Drine i bit će to objekti koji će poštivati najviše ekološke standarde”, dodaje Salkić.

Inače, krajem prošle godine Skupština Elektroprivrede BiH usvojila je Plan poslovanja za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Planom su predviđena ulaganja u iznosu od 1,65 milijardi KM (oko 843 mil. eura). Među ostalim, planira se izgradnja postrojenja za odsumporavanje na Bloku 6 u TE Tuzla i Bloku 7 u TE Kakanj. Usto, planirana je obnova Bloka 6 u TE Tuzla i Bloka 7 u TE Kakanj, te sanacija betonske obloge u HE Jablanica.