EBRD zbog politike ne želi financirati autocestu kroz Republiku Srpsku

Autor: Poslovni dnevnik , 22. svibanj 2024. u 22:00
Samo u prošloj godini isplaćeno je 55 milijuna eura za izgradnju Koridora, što je trebalo omogućiti izgradnju novih kilometara, mostova i vijadukata. Godine 2021. i 2022. isplaćeno je 200 milijuna eura/Shutterstock

Iz EBRD-a ističu da su i dalje zainteresirani za financiranje, ali da će RS morati tražiti druge načine da završi projekt.

Zbog političke situacije u BiH, Europska banka za obnovu i razvoj nije u mogućnosti financirati koridor Vc kroz Republiku Srpsku, rekao je Radovan Višković, premijer RS-a.

Istaknuo je da su iz EBRD-a rekli da su i dalje zainteresirani za financiranje tog projekta, ali da će RS morati tražiti druge načine da završi ovaj projekt, pišu Nezavisne novine.

Veliki projekti
Naglasio je da RS trenutno ima oko 120 kilometara izgrađenih autocesta i da se realiziraju projekti s kineskim izvođačima na dionici autoceste prema Beogradu, te da radovi na obilaznici oko Doboja teku po planu. Višković je odgovorio na pitanje potpredsjednice Skupštine Anje Ljubojević.

EBRD, inače, već godinama financira izgradnju autocesta u BiH. Samo u prošloj godini isplaćeno je 55 milijuna eura za izgradnju Koridora, što je trebalo omogućiti izgradnju novih kilometara, mostova i vijadukata. Godine 2021. i 2022. isplaćeno je 200 milijuna eura.

Zatvoreni računi

Banke u BiH zatvorile su račune Dodiku i njegovim suradnicima, ali i drugima, uključujući one koji su odavno kažnjeni zbog potpore ratnim zločincima.

U svakom slučaju situacija se promijenila jer je EBRD prije nekoliko mjeseci potvrdio da je već sklopio ugovore s Bosnom i Hercegovinom za 800 milijuna eura kreditnih sredstava, te da je u pregovorima i za dodatnih 500 milijuna.

Investicijski okvir za Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija), koji je inicijativa Europske unije, odobrio je 800 milijuna eura bespovratnih sredstava, tj. potpore.

Sada je politička dimenzija priče očito zaustavila te procese. Dodik je na popisu osoba pod američkim sankcijama još od 2017., kada je označen osobom čije je djelovanje prijetnja provedbi Daytonskog sporazuma.

Naknadno je dodatno sankcioniran pod sumnjom na korupciju, a na popis osoba pod kaznenim mjerama Ministarstva financija SAD-a dospjeli su i svi drugi važniji dužnosnici iz RS-a, uključujući entitetskog premijera, nekoliko ministara, predsjednika parlamenta te članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.

Jačanje pritiska
Dodik i njegovi suradnici godinama su pokušavali minimizirati značenje američkih sankcija, no nakon posjeta pomoćnice američkog tajnika za financije Anne Morris Sarajevu početkom ožujka postalo je jasno kako će to sada imati puno ozbiljnije posljedice nego što su oni mislili.

Nakon što je Morris javno upozorila kako bi se svi oni koji posluju sa sankcioniranim osobama i sami mogli suočiti s kaznenim mjerama, poslovne banke u BiH počele su masovno zatvarati račune Dodiku i njegovim suradnicima, ali i drugima, uključujući one koji su odavno kažnjeni zbog potpore ratnim zločincima.

Dodik se snašao tako što plaću prima preko pošte, ali je potvrdio kako ne može više nigdje dobiti kredit ni platne kartice.

Komentirajte prvi

New Report

Close