Strategija digitalizacije u Sloveniji je napisana, ali još nije potvrđena, a konkretnih mjera nema, samo okvirni ciljevi, piše ljubljansko Delo. Nakon što je Ministarstvo digitalne transformacije poništilo natječaj prethodne Vlade za školovanje starijih osoba, obećalo je novi, ali još ga nije pripremilo.

Tvrtkama nedostaje plan podizanja digitalnih kompetencija, a neizvjesno je i povlačenje europskih sredstava namijenjenih digitalnoj transformaciji. Pritom, akcijski plan za podizanje digitalnih kompetencija školske i radne populacije najviše nedostaje tvrtkama iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Svi se slažu da je hitno potrebno ažurirati nastavne planove i programe i u njih uvesti informatička znanja, ali nema konsenzusa kako. Ministarstvo se protivi obveznom sadržaju, ali još nije pripremilo druge mjere, osim natječaja protiv govora mržnje na internetu. U industriji, koja se suočava s velikim nedostatkom kadra, strahuju da Ministarstvo digitalne transformacije nema dovoljno ovlasti za provedbu digitalne transformacije slovenskog društva.

Prema riječima resorne ministrice Emilije Stojmenove Duh, plan povlačenja EU sredstava za tu svrhu prošla je vlada loše pripremila. Čak i za projekte koji su već evidentirani u planu oporavka i otpornosti potrebno je objaviti natječaje, odabrati odgovarajuće izvođače i onda projekte kvalitetno realizirati. I to stoji, jer kadrova – nema.

Nerealni ciljevi
Strategija bi trebala biti donesena u ožujku, a mjere za postizanje ciljeva bit će poznate do kraja godine. Prioritet ministarstva je, kako kažu, strategija Digitalna Slovenija 2030, koja je nakon javne rasprave sada u međuresornom usuglašavanju, a Vlada je planira usvojiti u ožujku. Mjere za postizanje ciljeva za sada su potpuna nepoznanica, ali u ministarstvu kažu da će se sve znati do kraja godine. Neki smatraju i da su određeni ciljevi nerealni.

“Uzmemo li kao primjer zacrtani cilj da se udio tvrtki koje angažiraju umjetnu inteligenciju, usluge računarstva u oblaku ili big data poveća na više od 75 posto do 2030. godine, to znači da bi se broj tvrtki koje se bave velikim podacima u idućih sedam godina povećao s otprilike 750 na više od 8000.

Znamo da Slovenija trenutno znatno manje ulaže u to područje te da su i planovi za trošenje EU fondova manje ambiciozni, posebno s obzirom na druge zemlje kako bi se to moglo ostvariti”, poručili su za Delo iz Ureda za makroekonomske analize i razvoj.

Iz Ministarstva kažu da će revidirani plan trošenja europskih sredstava biti gotov najkasnije do kraja godine. Hoće li se veći postotak nego sada izdvajati i za gospodarstvo, nije poznato. Država je u planu za digitalno područje izdvojila 20% ukupnih bespovratnih sredstava. Prema podacima Udruge za informatiku i telekomunikacije, više od 80% namijenjeno je digitalizaciji javnog sektora, uključujući i zdravstvo, a samo ostatak, oko 56 milijuna eura, je za potporu digitalizaciji tvrtki.

Prema njihovoj procjeni, država bi do 2030. trebala izdvajati najmanje 20 milijuna eura godišnje kako bi popunila jaz u razvoju. Što se tiče udjela ulaganja u tvrtke u području naprednih digitalnih tehnologija, ulaganje bi se do 2030. godine trebalo povećati na 2% svih troškova na godišnjoj razini.

Međunarodne institucije već duže vrijeme ističu da Slovenija zaostaje u digitalnom razvoju gospodarstva i društva. Korištenje sofisticiranijih tehnologija izazov je, posebice za mikro, mala i srednja poduzeća. Po digitalnom intenzitetu slovenska su poduzeća 2018. bila peta u EU, a 2021. deseta.

Na stagnaciju ukazuju i podaci o njihovoj zrelosti u uvođenju Industrije 4.0. I gospodarstvo i ministarstvo slažu se da je nedostatak dobro obučenih kadrova u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) ključni izazov u zaostatku. Jedan od glavnih ciljeva strategije je povećati broj ICT stručnjaka u Sloveniji sa sadašnjih 4,8 posto na deset posto do 2030. godine.

Preseljenje u Maribor
U gospodarskom interesnom udruženju Tehnološki forum (predsjednik je Andraž Logar, 3FS), koje je nedavno osnovano upravo zbog sve većeg razvojnog zaostajanja Slovenije, ističu da je najhitnije donošenje integrirane strategije podizanja digitalnih kompetencija koja će uključuju i obrazovni sustav i aktivnosti izvan njega.

“Važno je napraviti holistički operativni program za razvoj kompetencija. Bojimo se da će to biti podijeljeno na različita ministarstva i da će sva biti neučinkovita. Iz prošlosti znamo da se resursi ne koriste optimalno ako se mjere raspoređuju na različite ministarstva. Smatramo da bi digitalno ministarstvo trebalo imati stratešku i vodeću ulogu nad svim ministarstvima”, kažu.

Iz ministarstva najavljuju da će se, sukladno koalicijskom sporazumu o decentralizaciji, dijelom preseliti u Maribor gdje živi ministrica. Razlog djelimičnog preseljenja je,kažu, odlazak dobrih kadrova s ​​tog prostora, što se može objasniti jedino činjenicom da će ministarstvo nastaviti zapošljavati.