Prava radnika u Bosni i Hercegovini mijenjaju se uslijed sve veće potrebe i prakse rada od kuće u pandemiji, koja je dovela i do izmjena Zakona o radu u Federaciji, entitetu koji, kao i Republika Srpska, već u legislativi ima definiran i takav oblik djelovanja.

Portal Klix.ba ističe da se “Ugovor o radu može zaključiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu”, što je preuzeto iz člana 26 postojećega Zakona o radu FBiH. No, teorija je jedno, a praksa drugo pa su nastale napetosti između poslodavaca i sindikata.

‘Kao potrošna roba’

Prema portalu Klix.ba, poslodavci kažu da njihove izmjene Zakona nisu protiv radnika i nauštrb njih, ali sindikati misle suprotno pa su dali “kontru” i izradili svoj prijedlog izmjena i dopuna Zakona.

Predlažu da za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće i za vrijeme izvanrednog stanja koje su proglasile nadležne institucije Federacije BiH, poslodavac može, ako je to svrhovito i u interesu zaštite zdravlja radnika, odlučiti ga privremeno rasporediti na rad izvan svojih prostorija, tj. od kuće.

“No, takav raspored ne može imati za posljedicu umanjenje prava radnika utvrđenih kolektivnom ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu”, stoji u tekstu prijedloga. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) kažu da je svaka dosadašnja odredba izmjena zakona iz redova Vlade Federacije i poslodavaca bila na štetu zaposlenika, bilo da je riječ o standardnim pravima ili radu od kuće.

“Mi dosad nismo imali problem u smislu dogovora između poslodavca i radnika za rad od kuće. No, kad su od nas tražili da se očitujemo, nije se moglo amandmanima popraviti takvo zakonsko rješenje”, kaže predsjednik SSSBiH-a Selvedin Šatorović.

Zato nisu dopustili, navodi Klix.ba, da izmjene zakona, prijedlog poslodavaca i Vlade, idu u hitnu parlamentarnu proceduru. To bi, upozoravaju, znatno oštetilo radnike.

Najproblematičnije je, tvrde, što bi se po tom prijedlogu tjedno radilo 72 sata, za plaću od 300 maraka, tj. nižu od najniže, te bi se anulirali svi kolektivni ugovori i drugi dokumenti koji utvrđuju prava.

“Radnik se tako tretira kao potrošna i lako zamjenjiva roba”, kritičan je Šatorović. Sindikati predlažu da bi u slučaju rada od kuće radnik imao pravo na veću plaću, zbog otežanih uvjeta rada u izvanrednom ili stanju prirodne ili druge nesreće.

Ugrađena mogućnost

Prozvani poslodavci, s druge strane, poručuju da je u postojećem Zakonu o radu “kućni rad” obrađen i riješen jako površno pa je nužno hitno donijeti izmjene.

“Danas je rad od kuće definiran tako da se odmah pri sklapanju ugovora o radu odredi da ćete tako raditi. No, ne postoji zakonska mogućnost da u izvanrednim situacijama radnika uputite da radi doma. Mi smo ugradili u izmjene i to da poslodavac u takvim okolnostima može poslati radnika na rad od kuće u punom radnom vremenu ili na dio vremena”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, uz napomenu da je njihov prijedlog zakona fleksibilan i ne šteti zaposlenicima.