Trgovci u Crnoj Gori traže da se ukine neradna nedjelja, priopćeno je iz Privredne komore Crne Gore. Odbor udruženja trgovine PKCG-a zatražio je ukidanje člana 35a Zakona o unutarnjoj trgovini, odnosno neradne nedjelje, prenosi portal CdM.

“Od resornog ministarstva tražimo da se s ciljem očuvanja radnih mjesta, povećanja prometa, gospodarske aktivnosti, ekonomskog rasta, saniranja posljedica ekonomske krize i pripreme turističke sezone ukine član 35a Zakona o unutarnjoj trgovini i omogući rad trgovcima nedjeljom”, priopćili su iz Odbora, zahtijevajući i da se Ustavni sud izjasni o inicijativi za ocjenu ustavnosti navedenog člana zakona, koju su trgovci podnijeli prije više od 18 mjeseci.

Ako ne postoji spremnost državnih tijela da se član 35a ukine, trgovci su predložili kompromisno rješenje – da im se omogući da 26 nedjelja u godini bude radno, za vrijeme ljetnje i zimske turističke sezone, oko novogodišnjih praznika i školskih odmora.

“Alternativno, potrebno je omogućiti tvrtkama iz sektora trgovine rad nedjeljom u jednoj smjeni cijele godine ili barem u ljetnjoj sezoni. Nužno je hitno osnovati radnu grupu koja će utvrditi konačan prijedlog rješenja i predstaviti ga resornom ministarstvu”, navodi se u priopćenju.

Pala je i robna razmjena

Odbor je također usvojio Izvješće o radu i Informaciju o poslovanju sektora trgovine u 2020. godini, te dopunio Odluku o osnivanju Grupe za trgovinu nekretninama.

“Ostvareni promet u trgovini na malo u 2020. godini iznosio je 1253,3 milijuna eura i manji za 16,8% u odnosu na 2019. godinu kada je iznosio 1507,1 milijuna eura. Sektor trgovine bilježi značajan pad broja zaposlenih, u ovom sektoru je lani u prosjeku bilo zaposleno 34.922 radnika što je pad od 12,3% ili oko 5000 radnika manje u odnosu na 2019. godinu kada je zapošljavao u prosjeku 39.834 radnika. Također, očit je pad robne razmjene za 18,1% u usporedbi sa 2019. godinom”, navode trgovci.

Jovan Lekić, predsjednik Odbora, razmotrio je utjecaj pandemije na sektor trgovine, uz osvrt na aktualne epidemiološke mjere i ekonomske mjere podrške vlade.

“Zdravlje je prioritet, ali ga ne treba odvajati od ekonomije jer su oni blisko povezani. Zalažemo se za strogo poštivanje mjera protiv pandemije Covida-19 da bi zaštitili i ekonomiju i zdravlje”, rekao je Lekić.

Trgovci, međutim, traže da mjere koje propisuje država budu preciznije utvrđene jer se sada mogu tumačiti na više načina. Nužna je kvalitetnija komunikacija s resornim ministarstvima kako bi se uvažili zahtjevi poduzetnika.

S tim u vezi, inicirano je ponovno osnivanje Operativnog stožera za podršku gospodarstvu, s ciljem bržeg i učinkovitijeg djelovanja protiv posljedica pandemije.

Analizirajući mjere podrške gospodarstvu, trgovci su ukazali na to da subvencije za novo zapošljavanje, uz uvjet da se radnici primaju na neodređeno vrijeme bez probnog rada, nisu kvalitetno rješenje.

Primjedbe su imali i na kriterije za određivanje koje su djelatnosti ugrožene, a što je preduvjet za dobivanje državne pomoći.

Trgovci smatraju da pad prometa veći od 50 posto u pojedinim djelatnostima nije dobro mjerilo jer u njihovom sklopu posluju i male i velike kompanije koje ostvaruju različite visine prometa.

Žele novi paket mjera

“Vlada treba proširiti listu ugroženih djelatnosti i izaći s paketom novih mjera podrške gospodarstvu budući da se situacija dodatno komplicira”, zaključeno je na sjednici.

Prema riječima potpredsjednice Nine Drakić, Privredna komora je već zatražila od Ministarstva ekonomskog razvoja da se proširi lista ugroženih djelatnosti, te da se mjere u jednom dijelu revidiraju.

Ranije je održan sastanak predstavnika trgovaca, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje o utjecaju mjera za borbu protiv Covida-19 na poslovanje poduzetnika.

Zaključak s tog sastanka je da prigodom utvrđivanja novih epidemioloških mjera poduzetnici moraju biti izravno uključeni.

Na sjednici je predstavnik malih prehrambenih trgovinskih objekata upoznao članove Odbora s izazovima u poslovanju s kojima se suočavaju i namjeri udruživanja, s ciljem bolje suradnje s državnim institucijama i njihovom boljem doprinosu okružju u kojem posluju.