Upravni odbor JP Morsko dobro pokrenut će postupak raskida ugovora s tvrtkom Pomorski saobraćaj, koja ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u Crnoj Gori, Kamenari-Lepetane, preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Blažo Rađenović, predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra, potvrdio je te informacije za RTCG.

Prema njegovim riječima, Upravni odbor je na temelju informacije o predmetu ugovora između tvrtke Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog i JP Morsko dobro Crne Gore tražio da se pokrene postupak raskida ugovora zbog neplaćanja obveza.

Dobili pristaništa bez natječaja
“Usto, da vlada stavi izvan snage zaključak kojim se dala suglasnost na potpisivanje ugovora s Pomorskim saobraćajem što je tvrtku stavilo u povlašteni položaj da bez natječaja dobije dva pristaništa u mjestima Lepetane i Kamenari. Upravni odbor Morskog dobra smatra da nakon raskida ugovora treba krenuti u proces davanja koncesija odnosno raspisivanja natječaja za ovo područje”, rekao je Rađenović.

Prema registru gospodarskih subjekata, tvrtka Pomorski saobraćaj u vlasništvu je braće Dejana i Dušana Bana i Željka Mihailovića. Braća Ban i Mihailović u prijateljskim su vezama s Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore i DPS-a.

Ugovor između JP Morsko dobro i Pomorskog saobraćaja zaključen je u veljači 2004. na rok od 15 godina koji je istekao 31. prosinca 2018.

U kolovozu 2019. godine tadašnji direktor Predrag Jelušić zaključio je aneks Ugovora o korištenju morskog dobra iz 2004. kojim se njegovo trajanje produžava na neodređeno vrijeme, odnosno do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog prometa na relaciji Kamenari-Lepetani. Ugovor je produžen na temelju zaključka vlade iz lipnja 2019.

S druge strane, vlada Crne Gore još nije odlučila hoće li izgraditi most Verige koji bi prometno povezao dvije obale Boke kotorske, čemu se protive stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara kao i UNESCO. Oni upozoravaju da bi gradnja mosta ugrozila status tog područja kao zaštićene svjetske baštine.

Više ponuda za gradnju mosta
Verige su najuži dio Bokokotorskog zaljeva, a od jedne do druge obale je 340 metara. Na tom potezu trajekt Pomorskog saobraćaja skraćuje put oko zaljeva za 30 kilometara.

Umjesto mosta, UNESCO je preporučio da se razmisli o izgradnji tunela, ali arhitektica Aleksandra Kapetanović kaže da i područje gdje bi bio smješten tunel pripada zaštićenoj zoni prirodnog i kulturno povijesnog područja Kotora.

Azerbajdžansko veleposlanstvo je 2016. ponudilo vladi Crne Gore da kompanije iz te zemlje grade most Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 milijuna eura. O gradnji mosta na Verigama 2018. godine s bivšim premijerom Duškom Markovićem razgovarali su i predstavnici belgijske kompanije BESIX. Za gradnju mosta bile su zainteresirane i izraelske i hrvatske kompanije.