Daljnji razvoj crnogorskog energetskog sektora zahtijeva izgradnju velikog energetskog objekta, posebno ako se zna da su već prošla desetljeća od izgradnje takvog postrojenja, ocijenjeno je iz Odbora udruženja energetike Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Iz PKCG-a su agenciji Mina-business rekli da je za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) potreban stabilan sustav koji bi eksponencijalno dao poticaj za izgradnju solarnih elektrana i vjetroparkova.

Veliki značaj TE Pljevlja
Iz Odbora udruženja energetike navode da, osim ekonomske koristi od tranzita energije, podmorski elektroenergetski kabel između Italije i Crne Gore predstavlja dodatni poticaj za ulaganje u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, što otvara mogućnost za širenje energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije.

“Već dugo godina Crna Gora svoje potrebe za električnom energijom u najvećoj mjeri ostvaruje vlastitom proizvodnjom. Postignuti su značajni rezultati u dijelu proizvodnje iz OIE-a”, naveli su iz Privredne komore Crne Gore. Manje količine struje koja nedostaje osiguravaju se trgovinom na burzama električne energije.

“Energetska bilanca Crne Gore za prošlu godinu obuhvaća bilance električne energije, ugljena i naftnih derivata. Na temelju dosadašnjih kretanja može se tvrditi da se sve energetske bilance kreću u okvirima zacrtanih planova”, rečeno je iz PKCG-a.

Prema podacima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), u deset mjeseci prošle godine prodano je 727 gigavatsati struje, dok je u istom razdoblju kupljeno 627 gigavatsati. Crnogorski operater tržišta električne energije (COTTE) od privilegiranih proizvođača (OIE) u deset mjeseci otkupio je 400 gigavatsati.

“Prateći politiku EU u sektoru energetike, daljnji razvoj elektroenergetskog sustava Crne Gore je usmjeren na energetsku tranziciju prema zelenim energijama. I usto, Termoelektrana Pljevlja danas možda ima najveći značaj u cijeloj svojoj povijesti”, istaknuli su iz PKCG-a.

Naime, ako bi se TE Pljevlja ugasila zemlja bi morala dnevno uvoziti struju vrijednu milijun eura. Također, kada su loši hidrološki uvjeti 75% potreba za energijom zadovoljava se iz te termoelektrane. Zbog toga je nužno nastaviti s realizacijom ekološke obnove tog energetskog objekta, jer opterećenje ugljikovim dioksidom u ovom trenutku nije dovoljan razlog za njeno gašenje”, istaknuli su iz PKCG-a.

S druge strane, vjetroelektrane su prošle godine imale stabilnu proizvodnju. Trenutačnu su u elektroenergetskom sustavu vjetropark Krnovo, instalirane snage 72 megavata i vjetropark Možura, instalirane snage 46 megavata, a u izgradnji su još dva vjetroparka, Gvozd od 54 megavata i Braići od 100 megavata.

Subvencije za solarne panele
Važan korak u energetskoj tranziciji predstavljaju projekti Solar 500+ i Solar 3000+, koje realizira EPCG u suradnji s Eko fondom. Financiranje i subvencioniranje korisnika za kupovinu i ugradnju solarnih panela odnosi se na snagu do deset kilovata za individualne stambene objekte, odnosno do 30 kilovata za tvrtke i građane, vlasnike poslovnih objekata.

EPCG će sudionicima u projektu omogućiti otplatu na rate koje će biti u visini dosadašnjeg prosječnog računa korisnika, a razdoblje otplate za Solar 500+ bit će od četiri do šest godina. Subvenciju od 20 posto osigurat će Eko fond.