Javna nabava u zemljama zapadnog Balkana i dalje je pod pritiskom visoke korupcije, zaključak je izvještaja o javnoj nabavi na zapadnom Balkanu koji je pripremila “Balkan Tender Watch”, regionalna koalicija organizacija civilnog društva, koja radi za borbu protiv korupcije u javnoj nabavi u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji.

Kako se navodi u izvješću, od preko 14 milijardi eura godišnje, koliko je iznosila javna nabava 2023. godine, čak 4,7 milijardi eura je u riziku od korupcije.

“Prethodno izvješće, objavljeno u prosincu 2023., pokazalo je da se 33 posto te potrošnje, otprilike 4,7 milijardi eura, odvija pod visokim rizikom od korupcije”, navodi se u izvješću, prenosi Dan.

Javna nabava
Lani je udio javne nabave u BDP-u regije porastao na 9,5 posto u odnosu na 8,8 posto u 2022. godini. Osim toga, povećan je i udio javne nabave u proračunskim rashodima, koji je u 2023. u prosjeku iznosio 27,7 posto u odnosu na 25,7 posto u 2022. godini.

Podatak da je u prosjeku 8,2 posto postupaka javne nabave bilo predmetom prigovora, ali da je tek oko trećina prigovora prihvaćena (31,4 posto), pokazuje da i dalje postoje nedoumice u procesu dodjele javnih poslova.

Negativna tendencija je da je konkurencija u javnoj nabavi prošle godine smanjena u većini zemalja zapadnog Balkana, osim u Albaniji, pa se navodi da je prosječan broj ponuda po natječaju smanjen s 2,92 na 2,81, au cijeloj regiji 38 natječaja. predao je samo jedan ponuditelj.

Kako se navodi u izvješću, Crna Gora je u 2023. godini zabilježila prvi pad u posljednjih pet godina, kao i veliki skok poništenih postupaka javnih nabava. Podatke za Crnu Goru pripremio je MANS.

“Posebno je ta stopa visoka u Crnoj Gori, gdje je poništeno 36 posto natječaja, čime je prestigla Sjevernu Makedoniju, koja je ranije bila prva po broju poništenja”, ističe se u Usporednom izvješću o javnim nabavama na Zapadnom Balkanu 2024.

Istovremeno, u našoj zemlji zabilježen je najveći broj žalbi kao mehanizam zaštite prava ponuditelja i borbe protiv korupcije. Crna Gora prednjači u korištenju ovog alata sa 16 posto natječaja na koje su pristigle žalbe. Srbija ima najnižu stopu, samo 1,5 posto natječaja ima žalbe, dok je prosjek 8,2 posto.

Vrijednost javnih nabava u 2023. porasla je za 23 posto, odnosno za 14,2 milijarde, a Crna Gora je na začelju te liste s javnim nabavama u iznosu od samo 675 milijuna eura, iako je to, prema izvješću, značajan skok od 33 posto na godišnjoj razini.

Udio javnih nabava u BDP-u u Crnoj Gori bio je 9,87 posto, a udio u rashodima proračuna lani je bio 26 posto. U Crnoj Gori je, kako je ocijenjeno, unatoč značajnom napretku u području zakonodavstva, potrebno ojačati kapacitete institucija za otkrivanje korupcije u javnim nabavama.

Potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir, proces “počevši od planiranja i izrade planova javne nabave, naručitelja, duljine trajanja postupka javne nabave i praćenja izvršenja sklopljenog ugovora o javnoj nabavi, na nužnost jačanja kapaciteta institucije za sprječavanje, otkrivanje i procesuiranje korupcije u ovoj oblasti.

Veliki broj državnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave i institucija nisu dostavile plan provedbe javne nabave za 2023. godinu, iako su to bile dužne učiniti po zakonu.

Važne preporuke
U izvješću se također preporučuje uvođenje obveze istraživanja tržišta prije izrade planova nabave. Također, ističe se da natječaji traju dugo, u prosjeku 77 dana, što, navodi se u izvješću, “uzrokuje trošenje javnog novca i opterećuje administrativne kapacitete javne uprave, ali i poslovnih subjekata”.

Iako su učinjeni pozitivni pomaci uvođenjem zlouporaba u javnim nabavama kao kaznenog djela u Kazneni zakon Crne Gore, do sada se tužiteljstvo nije na adekvatan način pozabavilo korupcijom u javnom sektoru, iako je “tokom godina zanemariv broj istraga i većina ih je odbijena, dok su neke još u tijeku”.