Minimalna plaća u Crnoj Gori sljedeće godine povećat će se na 450 eura, a prosječna plaća na 700 eura, dok će se ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, najavio je Milojko Spajić, ministar financija i socijalne skrbi.

On je na konferenciji za novinare predstavio mjere novog tzv. Marshallovog plana za građane i gospodarstvo pod nazivom Europa sad, kojim se želi osigurati dostojanstvo radnika i privlačenje investicija kroz ulaganje u ljudski kapital i ubrzanu izgradnju infrastrukture.

“Sljedeće je povećanje svih plaća u državi za oko 17%. S tim mislimo da ćemo doći do 700 eura prosječne neto plaće do kraja sljedeće godine”, rekao je Spajić. Prema njegovim riječima, sve te mjere bit će dio prijedloga proračuna za sljedeću godinu, kojeg će Skupštini dostaviti do 15. studenoga.

Za gospodarstvo, dodao je Spajić, plan predviđa smanjenje poreznog opterećanja na plaće sa 39% na 21%. Država se odriče prihoda u korist rasta gospodarstva i dostojanstvenih primanja radnika.

Progresivni porez na plaće

“Neće više biti doprinosa za zdravstveno osiguranje jer svaki građanin Crne Gore ima pravo na zdravstvenu zaštitu, uz već najavljeno povećanje razine trošarina na proizvode koji štete zdravlju građana”, dodao je Spajić.

Kako je objasnio, država će iz drugih prihoda u potpunosti financirati sve troškove zdravstvenih institucije, a ne iz doprinosa zaposlenih. Također, uvest će se neoporezivi dio plaće na 700 eura bruto plaće, kao i progresivno oporezivanje plaća i time smanjiti na minimum siva ekonomija na tržištu rada.

“Povećat ćemo stopu poreza na dividendu i uvesti poseban porez na podizanje gotovine za tvrtke. Bit će olakšice za poduzetnike i mikro tvrtke, uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti tvrtki, a usvojit ćemo i novi zakon o igrama na sreću i reprogram poreznog duga”, najavio je ministar financija.

Prema njegovim riječima, kolektivnim ugovorom je utvrđeno da se sve te uštede prebacuju na radnike i država će podignuti plaće više od 17%.

“Očekujemo da će privatni sektor pratiti taj korak države, posebno velike kompanije. Očekujemo od njih da pokažu odgovornost i da na radnike prebace uštede koje će imati i time im povećaju neto plaću”, dodao je Spajić. Ministar je najavio da će gospodarski rast ove godine, prema nekim neformalnim procjenama, biti 13%.

Najveći suficit u povijesti

“Povećali smo poreznu disciplinu, uveli elektronsku fiskalizaciju, QR kod kampanju, kao i reformirali poreznu administraciju”, izjavio je Spajić.

On je naveo da su objavili rat rasipništvu, tako što su unatoč rastu i redovnom usklađivanju plaća, mirovina i socijalnih davanja ostvarili proračunske uštede od 10% na neproduktivnim kategorijama rashoda.

“Uz sve ovogodišnje redovne otplate starih kredita, otplatit ćemo prije vremena još dodatnih 50 milijuna eura nepovoljnog duga koji ima kamate veće od 5%”, rekao je Spajić. On je dodao da je prihod od turističke sezone od 700 milijuna eura vrlo značajan u usporedbi s prošlom godinom kada je bio 140 milijuna eura.

“Sve navedene mjere pridonijele su da imamo najveći suficit u povijesti Crne Gore od 60 milijuna eura, a imamo snažne naznake da će tako biti i u rujnu te će to biti četvrti mjesec u kojem ostvarujemo suficit”, izjavio je Spajić.

Komentirajući kritike da je do suficita došlo jer nema kapitalnih ulaganja, crnogorski ministar financija i socijalne skrbi objasnio je da sadašnji kapitalni proračun nije odraz politike ove vlade već prethodne.

“Imamo veliki prostor za kapitalni proračun za sljedeću godinu i to će pomoći lokalnim samoupravama, posebno onima koje su bile ranije zakinute”, dodao je Spajić.