Godina pandemije koronavirusa bila je neizvjesna, ali su središta turističke regije Zapadna Srbija bila posjećena iznad svih očekivanja. Domaći turizam je tako, u vrijeme nepovoljno za putovanja, dočekao svoju priliku. Mnogi gosti su otkrivali nedovoljno poznata, a zanimljiva područja Srbije, piše Politika.
U turističkoj regiji Zapadna Srbija, koja obuhvaća planine, banje (toplice), sela Zlatiborskog i Moravičkog okruga, a koja je vodeća u Srbiji po posjećenosti nakon Beograda, nedavno su zbrojili rezultate protekle sezone, produžene i na jesen. U tom razdoblju deseci tisuća domaćih gostiju boravili su u mjestima te regije, koja su pogodna za zdrav odmor u prirodi.
Rast seoskog turizma
Prema riječima Miroslava Rađena, direktora Turističke organizacije regije Zapadna Srbija, pojedini centri imali su nekoliko mjeseci izuzetnu popunjenost. Riječ je o destinacijama kao što su Tara, Zlatibor, Bajina Bašta, Mokra Gora (planinsko selo između Tare i Zlatibora), ili sela prijepoljskog kraja, u kojima su ponegdje postignuti rekordi u broju posjetitelja, npr. u Stopića pećini. Gosti su upoznavali i Peštersko polje, klisuru Đetinje, Povlen, Visočku banju i Vodenu pećinu, novovaroška sela, Tometino polje i druga, slabije poznata mjesta tog dijela Srbije.
“Tara je bila prepuna, na vidikovcima se čekao red za fotografiranje, a za krstarenje kanjonom Drine mjesto se rezerviralo danima ranije. Zlatibor je i ove godine potvrdio da je lider u turizmu, Stopića pećina zabilježila je više od 100.000 posjetitelja. Muzejski vlak na Šarganskoj osmici bio je prepun putnika, Potpećka pećina posjećenija nego prošle godine, a klisura rijeke Đetinje, s novim sadržajima, ponudila je drukčiji doživljaj Užica. Mnoge koji su se odlučili bolje upoznati Ovčarsko-kablarsku klisuru oduševio ih je pogled s vrha Kablara. U Dragačevu ekspanziju je doživio seoski turizam, Zlatar su posjetili mnogobrojni gosti, a neke je očarala Sjeničko-pešterska visoravan s vidikovcima Molitva i Veliki vrh, od ove sezone i s novom biciklističkom rutom”, navodi Rađen, te ističe i dobar posjet ivanjičkom, kosjerićkom, ariljskom i požeškom kraju.
To je, dodaje, ipak bila ljepša strana turizma te regije u nepovoljnoj godini. S druge strane, ozbiljno su pogođene neke djelatnosti u turizmu, poput agencija, prijevoznika ili dječjih odmarališta. Bit će im potrebno normaliziranje prilika da prebrode teškoće, pri čemu im od koristi može biti to što su mnogi domaći turisti otkrili vrijednosti regije Zapadna Srbija u koju će, vjerojatno, mnogi ponovno dolaziti.
Cijene prilagođene situaciji
Prema mišljenju Arsena Đurića, predsjednika Upravnog odbora Turističke organizacije regije Zapadna Srbija, sadržaji i resursi kojima raspolaže taj dio zemlje, s brojnim prirodnim i drugim potencijalima, najvažniji su razlog ovako dobroj sezoni. “Od značaja za uspjeh je i to što su se turistički radnici potrudili promovirati te resurse i kapacitete. Također, što su, na zadovoljstvo turista, prilagodili cijene trenutačnoj situaciji i okolnostima. Ne čekajući da se promijene nepovoljne okolnosti i otvore granice već neumorno radeći da se domaći gosti što bolje odmore u našim turističkim centrima”, ističe Đurić.
Zlatibor je i ovog puta prednjačio po broju gostiju, a od početka godine zabilježeno je oko 650.000 ostvarenih noćenja. Vladimir Živanović, direktor Turističke organizacije Zlatibor, kaže da su posjetitelji ljetos za Zlatiboru pronašli nove načine zabave u aktivnom odmoru, a da su sada pri kraju pripreme za zimsku sezonu. “Pred zimu se očekuje početak rada zlatiborske žičare, obnovljeni su Kraljev trg i jezero, novo šetalište vodi od naselja Jelena Anžujska do odmarališta Dunav, a skijalište na Torniku prošle zime dobilo je nove staze. Nadam se da će i zima na Zlatiboru turistički biti uspješna”, rekao je Živanović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu