Više nema opravdanja za preskupu hranu u BiH, jer su se cijene goriva približile iznosima koje smo imali prije sukoba u Ukrajini, što je bio okidač za poskupljenja mnogih proizvoda.

Kažu to borci za zaštitu potrošača u BiH, a ekonmisti dodaju da su cijene u BiH odavno trebale pasti, i to u značajnom postotku. Računica je jasna – prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine dizel i benzin koštali su u prosjeku 2,50 KM po litri.

Jeftinije gorivo
Danas su na pojedinim pumpama cijene i niže od tog iznosa, pa se dizel u Banjoj Luci može natočiti već za 2,45 KM. Istina je da je prosjek malo iznad toga, ali najave za iduće dane su optimistične.

“Dizel je na pumpama u Srpskoj pojeftinio za dodatnih pet feninga po litru, a novo pojeftinjenje, za isto toliko, očekuje se do kraja vikenda”, rekao je Jovica Vučković, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. Dizel košta od 2,44 do 2,55, ovisno o regiji, dok je cijena benzina nepromijenjena i košta od 2,49 do 2,59.

Vučković tvrdi da distributeri prate trend na burzi i odmah vrše korekcije, u okviru propisanih marži. “Do kraja vikenda očekujem dodatni pad od najmanje pet feninga”, naglasio je Vučković.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja Klub potrošača Srednje Bosne, kaže da više nema opravdanja za previsoke cijene hrane. Val poskupljenja na ovim prostorima desetljećima se pravda rastom cijena goriva, iako naftni derivati, tvrdi, neke gospodarske grane uopće ne pogađaju, a neke vrlo malo.

“Država bi trebala uzeti više stvari u svoje ruke i češće kontrolirati barem osnovne životne namirnice i sankcionirati trgovce i proizvođače koji ostvaruju ekstra profit u ovim vremenima, koja nisu sjajna za 90 posto građana Bosne i Hercegovine, “, kazao je Arnautović. Ekonomist Igor Gavran kaže da su cijene odavno morale ići dolje. On smatra da ekstraprofit ostvaruju trgovci, distributeri i drugi koji najviše utječu na formiranje previsokih cijena u maloprodaji.

Veći profiti
Kako ističe, nedavna analiza HNB-ae za hrvatsko tržište pokazala je da je oko 60 posto inflacije u 2022. uzrokovano povećanjem dobiti poduzeća, odnosno da je u početku poticaj vanjskih čimbenika poput rata u Ukrajini i rast cijena energenata masovno zloupotrijebljen i da su kupci praktički opljačkani.

“Vjerujem da je isti ili sličan omjer bio i u BiH, a sada kada su pale cijene energenata, ali i drugih uvoznih sirovina kao što su žitarice, ulje i drugi osnovni prehrambeni proizvodi i sirovine, Omjer se dodatno pogoršao i mislim da je sada ekstraprofit i zlouporaba situacije dominantan, ako ne i jedini razlog zašto su cijene takve kakve jesu, a ne puno niže, te zašto neke i dalje rastu”, rekao je. Dodaje kako ima i pozitivnih primjera da su neki proizvodi, poput jestivog ulja, u zadnje vrijeme pojeftinili i barem donekle se približili ranijim cijenama, no u većini slučajeva to nije tako.

“Budući da očito ne postoji spremnost onih koji zlouporabe da cijene snize na razumnu mjeru, smatram da je jedino učinkovito rješenje djelovanje nadležnih organa – bilo administrativnim ograničavanjem maksimalnih cijena, bilo inspekcijskim utvrđivanjem i sankcioniranjem zlouporaba, ili posebnim oporezivanjem ekstraprofita i profita ostvarenog na taj način, ili korištenjem robnih rezervi za nabavu jeftinije robe izravno od proizvođača i njeno plasiranje na tržište po nižim cijenama”, kaže Gavran.