Osim za promociju, internet sve više postaje mjesto i za promet poljoprivrednim proizvodima. Put do potrošača je na taj način jednostavniji, a mnogi proizvođači to koriste i za prodaju izvan legalnih načina – oglašavanjem i izravnom prodajom, bez plaćanja poreza i registriranja, piše Agroklub.

Takva nelojalna konkurencija ugrožava one koji do kupaca dolaze u skladu sa zakonom, a ujedno se i na tržište plasiraju neprovjereni proizvodi.

Jedan od vrlo čestih oglasa na portalima je domaća srpska rakija. Iako mnogi proizvođači smatraju da je dovoljno imati registrirano poljoprivedno kućanstvo, time ipak ne ispunjavaju uvjete za plasiranje tog alkoholnog pića.

U Savezu proizvođača rakije Srbije tvrde da je takvih oglasa sve više, te da se tome mora stati na kraj. Navode da je oko 70% proizvođača koji upravo tako dolaze do kupaca, a da samo 30% poštuje zakon i propise.

Odgovornost na portalima

“Kućanstvo može napraviti odličnu rakiju, ali je prodaje u tzv. balonima, ne plaća porez, cijena može biti oko 500 do 600 dinara (od 4,1 do 4,9 eura) po litri, dok netko tko plaća porez mora više uložiti i više naplatiti”, kaže Goran Radosavljević, zakonski zastupnik Saveza proizvođača rakije Srbije. Zbog toga se kupci radije odlučuju za jeftiniju rakiju, te se oni koji rade legalno ne mogu probiti na tržištu.

“Sve češće na portalima vidimo da ljudi prodaju rakiju potpuno na crno. Šalju brzom poštom, u balonima, a ne smije se držati u plastičnim posudama. Također, bez trošarina, bez papira, bez ičega što potvrđuje kvalitetu i sigurnost”, objašnjava Radosavljević.

Dodaje da prodavati smije samo registrirana destilerija. Sve što je potrebno za prodaju u trgovini, potrebno je i za internet prodaju, objašnjava sugovornik Agrokluba.

“Portali moraju provjeriti je li proizvođač registrirao destileriju i ima li oznaku o trošarini, te obavljene sve potrebne analize koje potvrđuju sigurnost proizvoda prije nego što dopuste takvo oglašavanje”, dodaje Radosavljević.

Cilj je, osim suzbijanja crnog tržišta, dosegnuti visoku kvalitetu i podignuti brend srpske rakije na najvišu razinu.

“Bitno je da istaknemo njene prednosti, usporedimo je s drugim svjetskim pićima. Imamo odličan proizvod izuzetne kvalitete, i to treba održati”, ističe Radosavljević

Među onima koji se bore s nelojalnom konkurencijom je i destilerija Hubert 1924 iz Banatskog Velikog Sela koja na oko 15 hektara proizvodi voće, dio otkupljuje, i ispeče oko 30 do 40 tisuća litara rakije godišnje.

“Prodajemo putem web stranice. Morali smo dobiti rješenje iz resornog ministarstva i dozvolu za stavljanje u promet alkoholnog pića, prije toga registrirati se i u registru proizvođača. Tek onda smo se mogli pojaviti na tržištu”, objašnjava Miroslav Knežević, vlasnik destilerije.

Ugrožavanje brenda

On ističe da oni koji to ne poštuju, već plasiraju samo kroz oglase, krše više propisa, a najvažnije je to što stavljaju u promet nešto što nije prošlo analizu.

“Destilacijom može doći do različitih trovanja. Mogu prodavati i oni koji su registrirani samo kao kućanstvo, ali ne izravno potrošačima, već destilerijama koje provjeravaju kvalitetu, rade analizu, a mogu i prerađivati. Onda destilerija plasira proizvod i odgovornost je na njoj”, kaže Knežević.

On ističe da se milijuni litara proizvedu i prodaju na crno, te da se time ugrožava rakija kao srpski brend.

“Mi je želimo promovirati kao dobar brend. Događa se da stranci probaju rakiju koja nije provjerena, razočaraju se, a takva loša reklama nam nije potrebna. Hoćemo imati proizvod koji se može usporediti s najpoznatijim svjetskim pićima”, zaključuje Knežević.