Duga ljetna suša i veliki ovogodišnji uvoz voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu povećat će cijene ovih proizvoda u narednom periodu, smatraju sugovornici “Nezavisnih novina”.

Ovo je novi udar na džepove i građane. Doduše, s tim se susreću i stanovnici ostalih država regije, pa i Europe, no građanima Bosne i Hercegovine to zasigurno nije nikakva utjeha.

Rast uvoza
Tako je uvoz voća i povrća u BiH u osam mjeseci ove godine bio za oko 17 milijuna KM veći nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Uvezeno je voća i povrća za 279.379.969 KM, dok je za osam mjeseci prošle godine ovih proizvoda uvezeno za oko 262.239.089 KM. Ovi podaci pokazuju da je banana stiglo za oko 54 milijuna KM, od čega je iz Ekvadora oko 41 milijun KM. Agrumi, svježi ili suhi, stigli su za oko 32 milijuna KM, a krumpir za 22 milijuna KM.

Tijekom ove godine rajčice je stiglo za oko 19 milijuna KM, a orašastih plodova za 18,5 milijuna KM. Jabuka, krušaka i dinja stiglo je za oko 16,3 milijuna KM, dok je uvezeno smrznuto povrće za 14 milijuna KM, a ostalo povrće, svježe ili rashlađeno, za oko 13 milijuna KM. S druge strane, povećan je i izvoz voća i povrća.

Za osam mjeseci ove godine izvoz voća i povrća iznosio je 81.258.161 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine bio vrijedan 72.457.258 KM.

Bosna i Hercegovina je ove godine najviše izvezla voća i orašastih plodova, termički obrađenih ili kuhanih, te smrznutih, i to u vrijednosti od oko 37 milijuna KM. Marelice, trešnje, breskve, trešnje i šljive izvezene su za oko 10 milijuna KM, dok je sušeno povrće, cijelo ili rezano, otišlo za oko 7,5 milijuna KM.

Enes Hasanović, tajnik Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je velika suša koja je u prethodnom periodu pogodila BiH pogodila voće i povrće, te se ono mora uvoziti u većim količinama.

“Voća i povrća nemamo dovoljno jer je bila suša 90 dana, nismo imali ni kapi kiše. Nije to čudo, čudo bi bilo da ga ne uvozimo. Ove godine je uvoz voća i povrća opravdan. Nismo mogli ove godine imati adekvatnu proizvodnju. Što se tiče cijena voća i povrća, one će sigurno biti veće, rekao je Hasanović.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da je suša pogodila neke vrste voća, ali su to jagode, trešnje i druge vrste kojih nemamo u velikim količinama.

“Kada je riječ o jabukama, imamo još zaliha od prošle godine. Postoje jaki uvozni lobiji i neke količine od prošle godine nismo uspjeli prodati. Isto tako, cijene uvoznih sorti voća, primjerice jabuka, su puno više u odnosu na one kojima ih naši proizvođači prodaju po 70-80 KM, dok je na nekim tržnicama cijena jabuka 3,15 KM, zato su cijene vjerojatno više”, istaknuo je Dojčinović.

Rast inflacije
Nema sumnje kako će skuplja hrana utjecati i na rast inflacije. Mjesečna inflacija u BiH u kolovozu je iznosila 0,5 posto. U augustu su najviše porasle cijene stanovanja i režija te hrane i bezalkoholnih pića. S druge strane, pale su cijene namještaja i kućanskih aparata, prijevoza i obrazovanja.

Na godišnoj razini najviše su rasle cijene u restoranima i hotelima, kao i cijene ostalih dobara i usluga te alkoholnih pića.

U segmentu hotela i restorana, zarade su u srpnju zabilježile međugodišnji rast od čak 12 posto, a rast broja zaposlenih (2,8 posto međugodišnje u srpnju 2024.) bio je višestruko brži od prosječnog na nivou cijele BiH, što samo po sebi govori o pozitivnim trendovima u ovoj industriji. Iza svega stoji snažna potražnja, koja stvara prostor za povećanje cijena.