Bosna i Hercegovina je, zajedno s Albanijom, najgora u Europi po bruto domaćem proizvodu po stanovniku, koji je lani iznosio 35 posto prosjeka Europske unije.

To praktično znači da građani BiH imaju tek trećinu BDP-a po glavi stanovnika prosjeka EU.

Zabrinjavajući podaci
Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, koji su izašli prije nekoliko dana, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika najveći je u Luksemburgu, 139 posto iznad prosjeka EU.

Prema Uredu za statistiku EU, slijedi Irska (111 posto iznad prosjeka). Zatim slijede zemlje koje nisu u EU, a to su Norveška koja ima 73 posto veći BDP po glavi stanovnika od prosjeka Europske unije, Švicarska 54 posto, a Island 34 posto. Nizozemska ima 30 posto veći BDP po glavi stanovnika od prosjeka EU. Još osam zemalja ima veći BDP od prosjeka Europske unije, a to su Danska, Austrija, Belgija, Njemačka, Švedska, Finska, Malta i Francuska.

Što se regije tiče, nešto bolja od BiH i Albanije stoji Sjeverna Makedonija, koja prema ovim podacima ima bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 41 posto prosjeka EU. Srbija ima 46 posto, a Crna Gora 52 posto. Hrvatska ima 76 posto BDP-a prosjeka EU, dok je Slovenija najbolja od zemalja bivše Jugoslavije i ima 91 posto.

Ekonomisti također kažu da su ovo zabrinjavajući podaci za Bosnu i Hercegovinu. “Svakako su zabrinjavajući podaci Eurostata za prošlu godinu koji pokazuju da Bosna i Hercegovina ima samo 35 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU.

Ovi podaci jasno ukazuju na značajne ekonomske izazove s kojima se suočavamo. No, treba napomenuti da ova situacija nije nepromjenjiva. Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavamo je nefunkcionalna vlast na razini institucija BiH”, rekao je za Nezavisne novine Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomacije.

Dodaje da stvarnim ekonomskim reformama Bosna i Hercegovina može ostvariti značajan napredak. “Reforme koje bi olakšale poslovanje, smanjile birokraciju i poboljšale pravnu sigurnost mogle bi privući strana ulaganja koja su ključna za ubrzanje gospodarskog rasta. Osim toga, politička stabilnost ima veliku ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja.

Stabilna politička scena omogućuje dulje terminsko planiranje i investicije, koje su neophodne za održivi gospodarski rast, a također su bitne za razvoj moderne infrastrukture i povećanje produktivnosti. S druge strane, bolji obrazovni sustav stvorio bi kvalificiraniju radnu snagu koja je sposobna odgovoriti na zahtjeve tržišta rada.

Kako dalje?
Iako trenutna situacija nije povoljna, postoji mnogo prostora za napredak uz pravilnu politiku, odlučnost i prevladavanje političkih prepreka, BiH može napraviti značajan iskorak i približiti se gospodarskoj razini razvijenih europskih zemalja”, pojasnio je Pepić. Ekonomist Saša Stevanović kaže da je nisko polazište dobar pokazatelj, jer imamo veće šanse za rast.

“Polazište je nisko. Jesu li to dobri ili loši podaci ovisi o percepciji. Kad si na zadnjem mjestu, možeš tugovati ili imati cilj da ga više ne budeš zadnji. Također, kad se uspoređujemo već s Europom, trebamo biti svjesni činjenice da nam je siva ekonomija 30% manja. Možemo li očekivati nešto bolje?

Možemo ako od 2020. radimo drugačije, pa treba vidjeti jesmo li imali brži rast nego prije 2020. Ne pomaže ako imate 800 milijuna političkih zatočenika, ako morate potezom pera napraviti štetu od 100 milijuna KM, ako u vrijeme korone smanjite obveznu pričuvu, ako se dogovorimo da to riješimo, može biti bolje. Ako se ne identificiramo i ne složimo da nam bude bolje, onda nam neće biti bolje, naglasio je Stevanović