Gradnja stanova, apartmana, hotela i drugih objekata na olimpijskoj planini Bjelašnici odavno je uzela maha. I dok jedni to pozdravljaju, drugi negoduju jer smatraju da je među brojnim primjerima urbicida u Bosni i Hercegovini, piše Klix.ba.

Malo je onih koji posjete navedenu planinu, a da ne prigovore zbog velike gradnje. Većina objekata izgrađena je nakon rata u BiH, a poznavatelji prilika tvrde da postoji potražnja za kupovinom ili unajmlivanjem tih objekata, posebno za vrijeme zime.
U posljednjih nekoliko godina ubrzana je stanogradnja, odnosno gradnja apartmana na Babinom dolu.

Apartmani su zbog iznimno visokih cijena nedostupni većini građana BiH. Za jednoiposoban apartman (20-ak kvadrata) potrebno je platiti gotovo 70.000 KM (oko 35,7 tisuća eura), a cijena doseže i 450.000 KM (230 tisuća eura), koliko treba izdvojiti za veći dvoetažni apartman.

Ključna je blizina Sarajeva

Većina apartmana nalazi se u blizini skijaške staze, hotela i drugih sadržaja, što sve utječe na cijenu. 
Arhitekt Zoran Doršner, koji je sudjelovao u izradi prostornog plana za Zimske olimpijske igre (ZOI) 1984., kao i Udruga arhitekata BiH nisu zadovoljni gradnjom na Bjelašnici. Prema njegovim riječima, uoči ZOI-a namjera je bila da se očuva prirodno okruženje Bjelašnice, Igmana, Jahorine i Trebevića, ali i potencijalnih nacionalnih parkova prirode Treskavice, Zelengore, Prenja, Vranice, Čvrsnice. Tako su se smještajni kapaciteti za sportiše, organizatore i turiste gradili isključivo u gradu Sarajevu, a ne na planinama.
“Izgrađeni su samo kapaciteti za smještaj mladih sportaša i hotel Famos, odnosno Maršal iznad Babinog dola, odmaralište i veliki hotel Igman s bazenom na Velikom polju za visinske pripreme nordijaca. Na tome smo stali”, kaže Doršner. Kako je objasnio, nije bilo koncepta daljnje gradnje jer skijaški centri okružuju Sarajevo i posjetitelji mogu do njih doći javnim autobusnim prijevozom.

Bez hladnih zima i snijega

Doršner je upozorio zašto treba biti oprezan prilikom gradnje objekata na Bjelašnici i Igmanu.  “Babin dol i Gornja i Donja Grkarica porozne su aluvijalne ravni i ljudska djelatnost može ugroziti izvorišta vode u Sarajevskom polju”, objasnio je.
Neprimjerena gradnja postoji i na drugim planinama, posebno na Jahorinu, sa šest novih hotela.
S druge strane, klimatske promjene dovele u pitanje opravdanost gradnje na planinama. “Porast temperature ugrozio je alpsko skijanje. Svjetske banke obustavile su kreditiranja zimskih centara na pozicijama nižim od tri tisuće metara. Meteorološke institucije ne predviđaju da će u budućnosti biti hladnih zima s velikim snjegovima, a mi nismo u zoni alpskih zemalja”, rekao je Doršner.
On podsjeća da su za potrebe zasnježivanja skijaških takmičarskih staza uoči Olimpijade izgrađena umjetna jezera duž olimpijske staze i da su posljednje zime upozorile da bez snježnih topova nema skijanja.

Na posljedice gradnje na Bjelašnici ranije su upozoravali i iz Eko akcije. Također su ocijenili da će to značiti uništavanje izvora pitke vode, a upozoravali su i na ilegalnu sječu stabala.