Više od sto bivših čelnih ljudi javnih ustanova te 157 direktora škola tužilo je državu Crnu Goru nakon što ih je sadašnja vlast prošle godine smijenila, potvrđeno je Radiju Slobodna Europa (RSE) u uredu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i u Ministarstvu prosvjete.

Nezakonito razrješenje
Do smjena je došlo nakon izbora 2020. na kojima su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, a dotadašnja vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) nakon tri desetljeća prešla u oporbu.

Iako su se prije dolaska na vlast zalagale za depolitizaciju institucija stranke nove parlamentarne većine su, prema stranačkim kvotama, raspodijelile gotova sva čelna mjesta u državnim ustanovama, kompanijama, agencijama i drugim javnim institucijama.

No već je donesena prva prvostupanjska presuda u korist jednog direktora, potvrdio je za RSE odvjetnik Mladen Tomović.

“Ta je osoba razriješena zbog navodne zlouporabe službene dužnosti. Sud je zauzeo stav da se bez zakonitog postupka, utvrđivanja eventualne odgovornosti, ne može zakonito razriješiti. Iako je ovo prvostupanjska presuda, očekujemo njeno potvrđivanje pred višim sudom”, kaže Tomović.

Prošle godine otkaze su dobili i vodeći ljudi u školstvu. Vesna Bratić, ministarica prosvjete, nauke, kulture i sporta, smijenila je oko 500 direktora i pomoćnika u školama i vrtićima, izabranih u vrijeme DPS-ove vlasti.

Da bi te smjene bile legalizirane Skupština Crne Gore usvojila je u svibnju 2021. izmjene Zakona o obrazovanju i odgoju. Tijekom skupštinske rasprave Bratić je rekla da je dio direktora zlouporabio obrazovne ustanove u političke svrhe.

Odvjetnik Mladen Tomović, koji pred sudovima zastupa i više smijenjenih direktora škola, vjeruje da su te smjene bile nezakonite i da će direktori dobiti sudske sporove. S druge strane, Ministarstvo prosvjete uvjereno je u uspjeh u tim sporovima.

“Izmjenama Općeg zakona o obrazovanju i odgoju svim direktorima škola skraćen je mandat. Oni su bili dužni raspisati natječaje za izbor novih direktora. Međutim, veliki broj njih nije to uradio”, kažu iz tog ministarstva.

Tomović dodaje da je dio smijenjenih direktora škola odustao od tužbi jer im je ponuđen posao nastavnika.

“A smijenjeni direktori koji nisu nastavili raditi u školama traže naknadu štete od trenutka smjene do istjecanja mandata. Traži se iznos mjesečne plaće pomnožen s brojem mjeseci do kraja mandata. Ako je osoba nastavila raditi u školi, sada kao nastavnik, traži razliku između nastavničke i direktorske plaće do kraja mandata”, objašnjava Tomović.

Nevažni su bili rezultati rada
I Damir Šehović, bivši ministar prosvjete, smatra da su smjene direktora škola bile nezakonite. “Brutalni obračun s političkim neistomišljenicima pokazuje da je riječ o klasičnom revanšizmu prema ljudima u čije rezultate rada nitko nije ni ulazio. Jer su smijenjeni svi, neovisno o tome kakve su imali učinke”, kaže Šehović.

Šehović smatra da će državu, odnosno porezne obveznike, skupo stajati smjena vodećih ljudi u prosvjeti. “Na temelju neformalnih konzultacija sa stručnjacima procjene su da bi potencijalna šteta za državu mogla biti i milijunska”, kaže Šehović.