Bosna i Hercegovina gubi na snazi ​​u izvozu električne energije, u čemu je bila lider među zemljama regije, a prema svemu sudeći, već ove godine bit će primorana uvoziti znatne količine električne energije.

Lani je proizvodnja znatno smanjena, ulaganja u nove elektrane, kao i u posljednja tri desetljeća, izrazito su skromna, a brojni propisi još uvijek destimuliraju ta ulaganja.

Sumorna slika
– Prošla Vlada uopće se nije bavila energetikom, a na pregovorima s Energetskom zajednicom uglavnom su nas predstavljali laici, rekao je Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave (SEERC).

Kao panelist sudjelovao je na Radno-konzultativnom savjetovanju parlamentaraca svih razina vlasti održanom u Fojnici. Organizator skupa na kojem je analizirano stanje i perspektive u sektoru plina, elektroenergetike i cestovne infrastrukture bio je dopredsjednik Federacije BiH Refik Lendo.

Edhem Bičakčić ustvrdio je da u sadašnjem rukovodstvu Elektroprivrede BiH (šest ljudi) ima samo jednog inženjera elektroprivrede i “stranačke ličnosti koje nemaju misiju, viziju, znanje niti rješenja za postojeće probleme”. Kritički se osvrnuo i na odluku Elektroprijenosa BiH da reprogramira milijunske dugove Elektroprivrede Srbije, što je suprotno postojećim zakonima. On je iznio zanimljivost u vezi s blokom sedam u Termoelektrani Tuzla, za koji se osam godina pripremalo za izgradnju, a onda smo od tog projekta odustali.

– Pitam se kako će se u budućnosti grijati Tuzla, Živinice i još neke susjedne općine, rekao je Edhem Bičakčić i pozvao Energetsku zajednicu da ponudi alternativu za nastavak dekarbonizacije energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Moguće je da će taj odgovor biti izražen u preporuci da gradimo male nuklearne elektrane, kao što Poljska namjerava napraviti na 24 lokacije. Očito ne svojim izborom. Bosanskohercegovački elektroenergetičari, okupljeni oko bh. odbora Međunarodnog vijeća za velike električne sustave (CIGRE), intenzivno razmišljaju o pronalaženju najboljih rješenja u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije, prelasku na obnovljive izvore (vjetar, sunce, biomasa…). Osim toga, radi se o stvaranju okruženja u kojem će pomoći vlastima da donesu najbolje strategije i programe u ovoj oblasti.

Važnost sektora
S tom namjerom ovih dana održat će se sjednica Upravnog odbora ovog odbora na kojoj će, između ostalog, biti riječi o tranziciji ovog sektora.

Predsjednik tog povjerenstva prof.dr. Zijad Bajramović za Indikator.ba kaže da se ubrzanje energetske tranzicije temelji na ključnim pokretačima kao što su elektrifikacija, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori, vodik i biomasa.

Ubrzana energetska tranzicija značajno povećava ulogu elektroenergetskog sustava u svakodnevnom životu društva, tvrtki i regulatora. Nove i postojeće organizacije traže stručnost u interakciji između primjenjivih tehnologija u energetskoj tranziciji i elektroenergetskog sustava, zaključuje se.