Udruga poslodavaca Federacije BiH predložila je u 2019. godini 20 zakona, pet izmjena i dopuna zakona i šest inicijativa, koji su poslani u parlament. Niti jedan nije usvojen, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Evo navest ću primjer za profesionalne vozače. Budući da nam u BiH nedostaje veliki broj vozača, treba se iz zakona ukloniti dio u kojem se kaže da vozač autobusa ili kamiona mora imati završenu školu prometnog smjera. Ali vozač je vještina, a nije zanimanje. Samo to treba ukinuti i dobili bismo 1000 do 2000 vozača u BiH. Već dvije godine to se ne može usvojiti u parlamentu”, objašnjava Smailbegović.

Proizvođenje političkih kriza
Sve to, dodaje Smailbegović, negativno utječe na priljev investicija i ekonomski razvoj zemlje, zbog čega investitori zaobilaze Bosnu i Hercegovinu. Paradoksalno, izravne strane investicije za devet mjeseci 2019. iznosile su 440 milijuna eura i bile su veće za 29 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, pokazuju podaci Središnje banke BiH. Međutim, gospodarstvo od toga nije imalo gotovo nikakve koristi jer je prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u 2019. zabilježila pad od čak 5,1 posto u odnosu na 2018. godinu.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH lani u odnosu na 2018. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4 posto, a uvoz je porastao za 1,2 posto, čime je ostvarena pokrivenost uvoza izvozom od 58,8 posto, a vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4,3 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. bila je 61,8 posto. Usto, BiH se na listi Svjetske banke Doing Business nalazi na 90. mjestu od 190. zemalja svijeta, po čemu je najlošije rangirana zemlja regije.

“Sve to je odraz stalnog proizvođenja političkih kriza i tako će biti dok se s priče o ekonomiji ne krene na realizaciju konkretnih mjera”, kaže Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Vlade FBiH i RS na odvojenim sjednicama usvojile su u listopadu 2019. godine dokument “Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022.godina”.

U dokumentu je, između ostalog, predviđeno ograničavanje izdataka za plaće u javnom sektoru, depolitizacija državnih poduzeća, olakšavanje poslovanja realnom sektoru i reforma zdravstvenog sustava. I upravo su javna poduzeća jedan od najvećih problema BiH. Prema izvješću MMF-a, BiH je jedina zemlja u regiji u kojoj se broj zaposlenih u javnim poduzećima povećao od 2005. godine.

Većina njih ima milijunske dugove, koji ukupno iznose oko 26 posto BDP-a. Najveća javna poduzeća su u sektoru proizvodnje električne energije, rudarstva, vojne industrije, poljoprivrede i prometa. Najvećih pet poslodavaca među javnim poduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i rudnici ugljena Banovići i Kreka.

Privatni sektor premalen
“Iako je ocjena MMF-a da većina javnih poduzeća ima neodrživi poslovni model, vlade na entitetskim razinama ubrizgavaju financijske injekcije u te kompanije iz proračuna ili putem kredita kako bi ih održale u životu”, objašnjava ekonomistica Svetlana Cenić. “Sektor poduzeća u državnom vlasništvu ne pridonosi dovoljno gospodarstvu. U razdoblju od 2015. do 2017. godine sektor javnih poduzeća je u prosjeku imao povrat na kapital od -0,3 posto, što ukazuje na to da su vladine investicije u sektor donosile negativne povrate”, navodi MMF u analizi, dodajući da je prosječna plaća u javnim poduzećima za oko 40 posto veća nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost.

S druge strane, vlast godinama odbija smanjiti doprinose na plaće i razna druga davanja koje privatni sektor mora plaćati. “Kod nas je u javnom sektoru radi 25 posto od ukupno zaposlenih, u Sloveniji 16 posto, u Njemačkoj 11 posto. Dakle, nagomilalo se i to troši proračun. Mi zato uzimamo kredite da bi popunili rupe u proračunu koje pravi ogroman javni sektor. I tako nemamo nikakvu šansu da se počnemo razvijati”, kaže Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.

U spomenutom dokumentu “Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022.godina” predviđeno je i smanjenje javne potrošnje te stvaranje boljeg poslovnog okružja kroz smanjenje doprinosa u FBiH i ukidanje socijalno neopravdanih davanja u RS-u. U dokumentu je ocijenjeno i da je privatni sektor premalen, ima poteškoće da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentirani rast. Fadil Novalić, predsjednik vlade FBiH, kaže kako bi reforme pridonijele ostanku građana BiH, naročito mladih u domovini.

Međutim, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da ono što je zamišljeno teško može biti realizirano uz podobne kadrove u ministarstvima.