Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosio je 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Naime, kako piše u podacima dostavljenim “Nezavisnim novinama”, uvoz je u 2023. godini iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM.

Uvoz goriva
Tako je prošle godine najviše proizvoda stiglo iz Hrvatske, i to 5,86 milijardi KM. Slijedi Srbija iz koje je stiglo robe za 3,91 milijardu KM, a slijedi Njemačka sa 2,69 milijardi KM. Bosna i Hercegovina je prošle godine iz Švicarske uvezla proizvode za 2,4 milijarde KM, a iz Italije za 2,2 milijarde KM. S druge strane, Bosna i Hercegovina je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, potom u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

Najviše robe izvezli smo u Austriju za 1,7 milijardi KM i Sloveniju za 1,46 milijardi KM. Tijekom 2023. godine u BiH je najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materijala i mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.

Slijede uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, strojeva i aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim tračničkih vozila i njihovih dijelova i pribora, za 2,3 milijarde KM.

U inozemstvo smo plasirali najviše mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvezli, i to u vrijednosti od 1,6 milijardi KM. Nadalje, izvezli smo električne strojeve i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka, te dijelove i pribor za te proizvode u vrijednosti od 1,4 milijarde KM.

Ekonomist Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je bh. privreda ostvarila u proteklom periodu.

“Ekonomija Europske unije imala je slab rast, jer se provode mjere štednje,fiskalnog i monetarnog zaoštravanja.To se odražava na našu vanjskotrgovinsku bilancu kroz pad izvoza.Kada želite postaviti kratkoročni ekonomski model BiH onda gledate agregatnu potražnju. Pokušajte djelovati na komponente agregatne potražnje, što ukazuje da ćete, primjerice, mjerama supstitucije uvoza za svaku marku kojom smanjite uvoz povećati ekonomski rast”, pojašnjava Stevanović.

Prema njegovim riječima, treba tražiti odgovor kako supstituirati uvoz. “Jedan od načina je djelovati na svijest potrošača da svakim brendom koji odlučimo potrošiti na domaće proizvode pomažemo domaćem gospodarstvu, a gotovo polovicu tog novca država generira kroz veće javne prihode, pa državne mjere mogu biti razmišljali o kampanjama podizanja svijesti naših potrošača.

Pored pozitivnog učinka ove aktivnosti na gospodarstvo, ona također ima pozitivan učinak na javne prihode i domaće proračune. Kao mala, otvorena zemlja, BiH još uvijek mora tražiti model baziran na otvorenosti gospodarstva.”, istaknuo je Stevanović.

Umjetna ovisnost
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je BiH odavno u mnogim segmentima ovisna o uvozu, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

“Međutim, u mnogim slučajevima ta je ovisnost umjetno stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prvenstveno poljoprivrednih i prehrambenih) koje možemo sami proizvesti, a koji izravno guše domaću proizvodnju, nerealno je očekivati ​​da budemo konkurentni kineskom uvozu i da vlastitim kapacitetima nadomjestimo visokotehnološke proizvode ove i sličnih naprednih ekonomija, nema apsolutno nikakvog opravdanja za masovni uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo.”, naglasio je Gavran.