Drvo, kamen, voće, povrće – samo su neki od proizvoda koje BiH uvozi u ogromnim količinama iako sve to ima u domaćoj ponudi. Najbolji primjer za to je voda, kojom je BiH najbogatija u regiji i među vodećim državama je u svijetu po količinama i čistoći vode.

BiH je s 9400 m3 pitke vode po glavi stanovnika ispred Hrvatske s 8500 i Albanije s 8300 m3. Najmanje obnovljivih zaliha pitke vode u regiji imaju Makedonija (2600 m3) i Srbija (1200 m3).

Ipak, BiH je na uvoz vode tijekom prošle godine potrošila čak 185 milijuna KM, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci UNO-a BiH, piše Večernji list BiH.

Iz cijele EU pa i Dalekog istoka
Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste. Pa smo tako 2017. uvezli 143,845.112 KM, godinu kasnije 154,382.889 KM. U 2019. u BiH je uvezeno 171,176.101 KM, potom je stigla pandemija koronavirusa, granice su zatvorene, a smanjeno je i kretanje robe pa je u 2020. u BiH uvezena i manja količina vode, točnije 146,096.883 KM.

No, prošle godine uvoz ne samo da je vraćen na pretpandemijske brojke, već je i rastao pa je uvezeno čak 184,946.359 KM. Što se tiče uvoza, BiH najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, RH i Slovenije. Ono što je posebno zanimljivo jest da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je za 11 mjeseci stigla voda vrijedna 19.107 KM.

Od daljih zemalja, voda nam je stizala u manjim količinama čak i iz Saudijske Arabije. Vodu smo, prema službenim podacima, uvozili i iz Italije, Francuske, Njemačke, Norveške, Velike Britanije, Bugarske, Španjolske, Belgije, Litve, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Poljske, Nizozemske pa čak i Tajvana i Vijetnama itd.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza pa je tako BiH za 11 mjeseci izvezla vode u vrijednosti oko 51 milijun KM. Najviše vode smo izvezli u RH, Srbiju, Crnu Goru.

Stručnjaci ističu da je jedan od razloga ovih brojki i očiti trend rasta cijena pa je, kako kažu, očekivano vrijednost iste količine veća, ali je, naglašavaju, svejedno ovaj podatak poražavajući jer turizam se još nije vratio na pretpandemijsku razinu i to znači da su kupci ove uvezene vode dominantno naši građani.

“Ni ljetna sezona nije bila tako izvanredno duga i sušna da objasni znatno povećanje ukupne potrošnje vode. Jednostavno se nastavlja potpuno besmislen odljev novca iz BiH za uvozne proizvode za koje imamo domaću alternativu više ili barem jednake kvalitete, a voda je vjerojatno najekstremniji primjer”, rekao je za Nezavisne ekonomski analitičar Igor Gavran.

Iskorišten tek 1% izvora
Prema njegovim riječima, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz ako građani shvate da kupnjom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.

“Naravno, potpora domaćoj proizvodnji, poboljšanje uvjeta poslovanja i sve ostale mjere potpore, koje vlasti ne pružaju, mogle bi pomoći, ali na kraju potrošač sam odlučuje koji će proizvod kupiti i nikakve mjere nisu dovoljne ako će on opet izabrati stranu vodu umjesto domaće”, pojasnio je.

Stručnjaci navode da je kvaliteta naše vode u boci daleko ispred uvozne. Prema nekim procjenama, u zemlji ima više od 200 izvora mineralne vode, dok je iskorišteno nešto više od 1%. Prirodnih izvora s pitkom i čistom vodom ima diljem BiH.

Jedna od rijetkih oblasti u kojima smo bogatiji od Njemačke, Francuske, Kine, Japana, pa čak i SAD-a, vodni su resursi. Dok ne budemo u vrhu po izvozu vode, trebalo bi čuvati izvore, u suprotnom uvozna voda neće biti pomodarstvo nego potreba.