Od 261 bosanskohercegovačke kompanije, koliko ih je sudjelovalo u nedavnom istraživanju o stanju zaliha sirovina, odnosno repromaterijala, gotovo svaka sedma navela je da je bez zaliha.

Rezultati su to ankete koju je provela Vanjskotrgovinska komora BiH, u sklopu koje su se kompanije velikom većinom izjasnile da sirovina imaju na zalihama tek za jedan mjesec, dok je manje od deset navelo da im zalihe mogu izdržati duže od pola godine, pišu Nezavisne novine.

Kada je riječ o prehrambenim proizvodima, proizvođači iz Bosne i Hercegovine susreću se s problemom dobave ambalaže iz inozemstva.

“Problematičan je uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakiranje proizvoda”, rekli su iz Vanjsktrgovinske komore BiH. Sudeći prema informacijama koje su dobili od kompanija, ambalaža nije jedini problem s kojim bi se mogla suočiti domaća agroindustrija.

“Sljedećih mjeseci očekujemo pogoršanje i otežan rad u ovoj industriji budući da je uvoz sirovina znatno otežan, a BiH industrija, poput mesoprerađivačke, mlinske, proizvodnje ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, ovisna je o uvozu. Prema preliminarnom istraživanju koje je provela Komora, postojeće zalihe dovoljne su za proizvodnju sljedeća dva mjeseca”, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Očekuju pad prihoda

U teškoj je poziciji i tekstilno-kožarska industrija, zaključuje se u pregledu stanja za prva tri mjeseca ove godine.

“Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u potpunosti je ovisna o uvoznim sirovinama i repromaterijalu koji se ne mogu nabaviti na BiH tržištu. Istovremeno, ta industrija zapošljava između 35.000 i 40.000 radnika, najviše ženske radne snage”, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Goran Račić, predsjednik Područne gospodarske komore Banja Luka, takođe potvrđuje da brojne tvrtke imaju problema s nabavkom sirovina, odnosno repromaterijala.

“U ovom trenutku imamo narušen sustav redovne opskrbe sirovinama u gotovo cijeloj prerađivačkoj industriji. Sigurno je to jedna od otežavajućih okolnosti, zbog čega je očekivan pad prihoda”, rekao je Račić za Nezavisne novine.

On je naveo kako se, na primjer, bilježi da kompanije iz područja tekstilne i kožarsko-obućarske industrije ne mogu osigurati repromaterijal. Otežana je nabavka, kako je naveo, i materijala za građevinski sektor, poput fasada i stakla.

Nedavno su i iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Privredne komore Republike Srpske upozorili da je onemogućena nabavka građevinskog materijala za rad na gradilištima, a znatno su više ulazne cijene onog materijala koji je trenutno na raspolaganje, na što, između ostalog, utječu i povećane cijene prijevoza.

“Nedostatak je i repromaterijala u industriji građevinskog materijala, koji se nabavlja iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Njemačke, Austrije i Italije, a zanimljivo je da je i Kolumbija jedan od dobavljača pojedinim domaćim kompanijama.

Sve to onemogućilo je normalan rad”, rekao je Mile Petrović, tajnik tog udruženja.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, većina anketiranih kompanija, odnosno njih gotovo 160, navela je da koristi uvozne sirovine, odnosno repromaterijal. Najviše kompanija sirovine uvozi iz Italije, potom iz Srbije, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Kine, Mađarske i Turske.

Odgovarajući na pitanje o načinu kupovine sirovina, odnosno repromaterijala, većina kompanija je navela da ih izravno uvozi od proizvođača iz inozemstva.

Prebacili se na zaštitne maske

Kompanije iz BiH u ovoj anketi izjasnile su se i o zalihama vlastitih proizvoda, a velika većina je navela da ih ili nema, ili ima za mjesec dana.

U istraživanju su sudjelovali predstavnici kompanija koje se bave raznim djelatnostima, kao što su metaloprerađivačka, prehrambena, drvna, tekstilna i kožarsko-obućarska i druge.

Neki će vjerojatno i napustiti dosadašnju proizvodnju. Vjekoslav Petričević, ministar gospodarstva i poduzetništva RS, izjavio je za vrijeme posjete tekstilnim kompanijama u Gradiški koje se trenutno bave proizvodnjom zaštitne opreme, da će njihove aktivnosti iz razdoblja prije epidemije biti nastavljene kada se situacija na tržištu normalizira, a da će neke nastaviti proizvoditi zaštitne maske.

On je naveo da je cilj posjete kompanijama Mardi, Gončin i postrojenju kompanije Hakadeš, upoznavanje s njihovim djelatnostima budući da je zbog trenutne situacije prouzročene koronavirusom došlo do promjene njihove proizvodnje u skladu s potrebama tržišta i velikom potražnjom za zaštitnim maskama.

“Kompanija Mardi prebacila se na proizvodnju zaštitnih maski i tržište je našla u Njemačkoj”, rekao je ministar.