Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u Europi koja nema obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, na što je Europska unija upozorava već više od desetljeća, ali bez rezultata.

Naime, jedna od najvažnijih europskih obveza u području energetike za svaku zemlju koja želi postati članica EU je da mora uskladištiti zalihe nafte i derivata za barem tri mjeseca redovne potrošnje. Na to je BiH ponovno upozorena u izvješću europske Energetske zajednice objavljenom u ponedjeljak, u kojem je još jednom ukazano na to da BiH nema obvezne rezerve, pišu Nezavisne novine. I druge zemlje u regiji imaju problema za zalihama nafte i derivata, ali na razne načine čuvaju određene količine koje se mogu koristiti.

U Crnoj Gori, na primjer, postoje zalihe, ali u zakonu još nije utvrđena obveza da se one skladište, dok je u Albaniji, prema zakonu, to obveza naftnoprerađivačke industrije. Na Kosovu postoji obveza kompanija koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet posto zaliha, ali ne na način kako je to propisano europskim pravilima.

Pomoć u energetskoj krizi

Srbija, kako je istaknuto u izvješću Energetske zajednice, ima zakone, ali zalihe su trenutačno dovoljne za samo 21 dan redovne potrošnje, ali s tendencijom daljnjeg rasta.

Prema izvješću o rezervama energenata za 2019. godinu, koje Srbija dostavlja Energetskoj zajednici, ta zemlja godišnje troši oko 3,4 milijuna tona naftnih derivata. Od toga, 2,8 milijuna ide u energetske svrhe, oko 80 posto za promet, oko 11 posto za industriju i građevinarstvo, 4,7 posto za poljoprivredu, dok kućanstva troše oko 1,6 posto.
Više od 70 posto potrebne količine sirove nafte Srbija osigurava iz uvoza, dok manji dio dolazi iz domaće proizvodnje. U Akcijskom planu formiranja i održavanja obveznih rezervi, kojeg je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike, navodi se da će do kraja ove godine biti osigurane rezerve za 26 dana potrošnje, objašnjava Radio Slobodna Europa.

Time Srbija nije ispunila jedan od uvjeta za otvaranje poglavlja 15 o energetici u pristupnim pregovorima s EU, koji obvezuje na rezerve sirove nafte i derivata za 90 dana.

Europska unija je 2007. godine usvojila Akcijski plan i način skladištenja nafte i proizvoda od nafte, kako bi se europskim potrošačima omogućile bolje cijene tih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja svih roba i usluga koji ovise o povoljnim cijenama nafte i naftnih derivata. Budući da je u EU već neko vrijeme traje energetska kriza, izvjesno je da će te zalihe koje postoje na području Unije pomoći da se situacija stabilizira. Prema izvješćima europske statističke službe Eurostat, pet zemalja Europske unije nema te zalihe na svom području, ali kako piše na web stranici Međunarodne agencije za energetiku, sve te zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da za njih skladište potrebne zalihe, što je, inače, dopušteno direktivom EU.

Pitanje nacionalne sigurnosti

“Neke zemlje svoje zalihe nafte i naftnih derivata drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo iskrcati i isporučiti kroz naftovode. To omogućava učinkovito skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar smješten u blizini granice”, ističe se na internetskoj stranici Međunarodne agencije za energetiku. I u posljednjem izvješću Europske komisije o BiH kao problem je navedeno što ta zemlja nema zalihe nafte i derivata. “Snažno želimo ohrabriti BiH da donese potrebne zakone, uspostavi tijelo na državnoj razini za obvezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim razinama, što je u skladu s europskom pravnom stečevinom”, navodi se u izvješću Europske komisije o BiH .

U navedenoj direktivi EU, obvezno držanje zaliha nafte razmatra se kao pitanje nacionalne sigurnosti.

“Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetske opskrbe ključno je pitanje pravne sigurnosti u Energetskoj zajednici, a postojanje središnjeg skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljeva u ovom području”, ističe se u izvješću.