Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini ove će godine iznositi svega 2 posto, dok će inflacija biti 6 posto.

Međunarodni monetarni fond ovog je mjeseca objavio procjenu realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za iduću godinu. U usporedbi s drugim zemljama, procjene za Bosnu i Hercegovinu izgledaju dosta optimistično, piše Večernji list BiH.

Optimisične procjene
Naime, Međunarodni monetarni fond je procijenio da će realni BDP za Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznositi 3 posto. Isti realni BDP u idućoj godini procjenjuje se za Srbiju i Crnu Goru, dok je za Hrvatsku 2,3%, a za Sloveniju 2,1%. Za zapadne zemlje procjene su lošije, pa za Njemačku iznose 1,1%, Švicarsku 1,8%, Belgiju 1,1%.

Međunarodni monetarni fond najveći rast BDP-a procjenjuje za Irsku – 4%, a nešto lošije procjene za Sjevernu Makedoniju – 3,6%. Italija je u najgorem položaju s realnim rastom BDP-a u 2024. od samo 0,8%.

Alina Iancu, šefica Misije za Bosnu i Hercegovinu u sjedištu MMF-a u Washingtonu, novinarima je takvu inflaciju ocijenila neugodno visokom, a predviđeni rast bruto domaćeg proizvoda izrazito niskim za potrebe zemlje.

Srednjoročne prognoze rasta BDP-a također su na razini od skromnih 3%, što MMF također smatra apsolutno nedostatnim. Upozorila je kako su rizici za Bosnu i Hercegovinu vrlo izraženi, posebno zbog naglog usporavanja gospodarskih aktivnosti u Europi, ali i zbog jačanja političkih tenzija u samoj zemlji te sve izraženijih financijskih rizika.

Predstavljajući 23. redovno ekonomsko izvješće za Balkan, viša ekonomistica Svjetske banke Sandra Hlivnjak rekla je u travnju u Sarajevu da je gospodarski rast u BiH usporen krajem 2022. te da se taj trend nastavio i početkom ove godine.

Usporeno je otvaranje radnih mjesta, s obzirom na to da je nezaposlenost mladih visokih 28,5 posto. Ove godine očekuje se usporavanje realnog rasta proizvoda s prošlogodišnjih 4% na 2,5%, uz mogućnost daljnje revizije, a sve zbog usporavanja osobne potrošnje i daljnjeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Europske unije – kazao je Hlivnjak.

Prema njenim riječima, inflacija, koja je prošle godine u BiH u prosjeku iznosila 14 posto, a 2021. godine dva posto, ove godine je počela usporavati, ali je i dalje visoka.

Podsjetimo, Svjetska banka je u siječnju objavila izvješće o globalnoj recesiji uzrokovanoj ratom u Ukrajini, a tamo se nalaze i podaci za Bosnu i Hercegovinu. Izvješće se osvrnulo na realnu gospodarsku sliku, ali i dalo prognoze i pretpostavke za naredno razdoblje. Na temelju tog izvješća politolog Jasmin Mujanović izvukao je ohrabrujuću statistiku za Bosnu i Hercegovinu.

Ohrabrujući signali
– Prema podacima Svjetske banke, usprkos svim političkim nedaćama, BiH je u 2022. godini imala veći rast BDP-a od Albanije, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Očekuje se da će 2023. godine svojim rastom premašiti, između ostalih, Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku – napisao je Mujanović na Twitteru.

Inače, nominalni bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 38,6 milijardi KM i u odnosu na 2020. godinu nominalno je veći za 12,8%, dok je realni rast iznosio 7,5%.

Kada govorimo o budućnosti ekonomije u BiH, možemo govoriti o pretpostavkama, uzimajući u obzir brojne faktore koji će utjecati na BDP. Između ostalog, možemo govoriti io ratu u Ukrajini koji ima ogroman utjecaj na Europu.