Nakon što je u Srbiji stupio na snagu Zakon o planiranju i izgradnji, pri čemu su poslovi kontrole nezakonito izgrađenih stambenih kvadrata s općina prešli u nadležnost grada, građevinska inspekcija Beograda za dvije i pol godine uklonila je 39 nelegalnih objekata.

Zovu građane da prijave graditelje

To znači da Beograd spada u red malobrojnih lokalnih samouprava u Srbiji koje su se odlučile na taj nepopularan korak, jer prema istraživanju Naleda, koje je obuhvatilo 105 gradova i općina, u prosjeku se godišnje sruši samo tri objekta koji nemaju potrebne dozvole za gradnju, piše Blic.

Međutim, čak 77 posto općina i gradova nije uklonilo niti jedan nelegalni objekat u posljednjih pet godina, a 37 posto nema niti novac u proračunu za te svrhe.

Drukčije je na razini grada Beograda koji je i u proračunu za ovu godinu planirao novac za rušenje objekata podignutih bez suglasnosti nadležnih tijela.

“Od 6. studenoga 2018. godine, kada je na snagu stupio Zakonu o planiranju i izgradnji, inspekcijski nadzor na području grada Beograda povjeren je građevinskoj inspekciji grada Beograda.

Od tada je građevinska inspekcija Tajništva za inspekcijske poslove uklonila 39 nelegalnih objekata na području glavnog grada.

Za te potrebe u 2021. godini osigurano je 65 milijuna dinara (oko 535.000 eura). Apeliramo na građane da slučajeve nelegalne gradnje prijave tom tajništvu”, rekli su za Blic iz gradske uprave.

Zaštita javnih površina

“U nadležnosti Tajništva za poslove ozakonjena objekata je 66.320 zahtjeva. Tajništvo je nadležno za rješavanje po zahtjevima za ozakonjenje nelegalnih objekata koji imaju više od 400 kvadrata bruto površine”, objašnjavaju iz Tajništva za poslove ozakonjenja.

Prema zakonu, rok za završetak legalizacije tih objekata je 6. studeni 2023. godine a sve dok se ne utvrdi ima li osnova za njihovo ozakonjenje oni se ne mogu srušiti.

Zakonom o ozakonjenju predviđeno je da se rušenje nezakonito izgrađenog objekta provodi na temelju konačnog rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za legalizaciju.

Ne mogu se ozakoniti objekti koji ne ispunjavaju uvjete za legalizaciju, kao što su oni koji nisu izgrađeni u zakonskom roku, koji su izgrađeni na javnim površinama ili oni koji nisu kompatibilni s namjenom zemljišta na kojem se nalaze.

Usto, ozakonjenje ne mogu očekivati niti vlasnici koji su podigli objekte veće katnosti od one dopuštene zakonom i posebnim propisom, ali i ako vlasnik nelegalnog objekta ne dokaže pravo vlasništva na nelegalnom objektu i zemljištu na kojem se građevina nalazi. Nelegalne objekte ne može se prodavati niti kupovati.

Prema podacima Ministarstva građevinarstva, s područja 17 gradskih općina ukupno je 272.209 vlasnika nelegalnih objekata podnijelo zahtjeve za legalizaciju. U nadležnosti grada je 66.320, što zapravo znači da je preostalih 205.889 građevina ispod 400 kvadrata i rješavat će ih općinske uprave.