Subvencije za stočarstvo u Srbiji treba povećati kroz investicije jer one donose veću dodanu vrijednost od proizvodnje žitarica, a to bi podiglo cijene žitarica zbog veće potražnje – rekao je za agenciju Beta profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.

“Porast stočnog fonda mora se potaknuti većim sredstvima i hitno povećati uvozom rasplodnih grla. U svinjogojstvu moramo formirati matične farme, odnosno nukleus farmi, umjesto uvoza muške prasadi iz Danske i mesa iz Španjolske za klaonice” – rekao je Glamočić povodom polemike između stočara i farmera tko bi trebao dobiti veće potpore.

Povećati stočni fond
Glamočić, koji je 2013.-2014 bio ministar poljoprivrede, a od 2022. je savjetnik ministra, ustvrdio je kako se ne trebaju ukidati potpore poljoprivrednicima, već ih treba povećati stočarima i to za investicije.

“Sramotno je da je Srbija izvoznik žitarica, trebala bi biti izvoznik mesa, mlijeka, sireva i njihovih prerađevina, kao i malina i drugih proizvoda od voća”, rekao je Glamočić.

Istaknuo je da bi, kada bi postojao veći stočni fond, žitarice, koje su sada izuzetno jeftine, bile skuplje jer bi se povećala potražnja na domaćem tržištu.

Prema njegovim riječima, zemlje EU u prosjeku imaju jedno uvjetno grlo po hektaru obradive površine, a Srbija 0,3-0,4 uvjetna grla po hektaru. “Srbija znači da ima dva i pol puta manje grla od prosjeka EU, ali i od biološkog optimuma”.

Poljoprivrednici, kako je istaknuo, ne ostvaruju isti prihod od žitarica i od intenzivne proizvodnje po hektaru obradive površine. Prema njegovim riječima, od žitarica se može zaraditi oko 1.500 eura po hektaru, a od stočarstva od 5.000 do 10.000 eura po hektaru.

Ako se voće uzgaja na hektaru, može se ostvariti više od 10.000 eura, a ako se ‘uveze’ s prerađivačkom proizvodnjom, može se ostvariti više od 20.000 eura”, rekao je Glamočić.

Nizozemska, kako je rekao, ima manje obradivih površina od Vojvodine, a godišnje izveze poljoprivrednih proizvoda za 120 milijardi eura, dok Srbija ima nešto više od četiri milijarde, što znači 30 puta manje. Priča se da Nizozemska smanjuje broj goveda, ali se ne kaže da Nizozemska ima četiri milijuna goveda, pa će, prema njegovim riječima, možda smanjiti populaciju na oko tri milijuna goveda, dok Srbija ima 700.000 goveda.

Kako je naveo, cilj Srbije ne bi trebao biti da bude izvoznik žitarica, a uvoznik mesa, mlijeka, jaja i drugih prerađevina, uključujući povrće, i da ima sve veći trgovinski deficit. Od priče da Srbija može hraniti pola Europe došla je do toga da uvozi više mesa, mlijeka, jaja, povrća nego što izvozi, dodao je Glamočić.

Prema njegovim riječima, stočarstvo treba razvijati zbog obnove humusa u tlu. Svake četvrte godine, kako je naveo, zemljište treba gnojiti stajskim gnojem.

“Da bi se sva zemlja svake četvrte godine pognojila stajnjakom, profesor Jan Marko je prije nekoliko desetljeća izračunao da je za tako nešto potrebno oko 100 godina, ali treba imati na umu da je tada stočni fond bio znatno veći. veća nego danas” – rekao je Glamočić.

Zato, prema njegovim riječima, treba povećati ulaganja u stočarstvo i u najsuvremeniju opremu koja će poljoprivrednicima omogućiti veću produktivnost i olakšati im rad. Na samom početku provedbe mjera poljoprivredne politike EU gotovo 30 godina nije imala mjeru izravnih plaćanja, a tek kada je razvila stočarstvo i postala samodostatna u hrani, prešla je, kako je rekao, na izravna plaćanja.

Modernizacija farmi
Europa je, rekao je Glamočić, razvila stočarstvo ulaganjem u nabavku nove opreme, automatizirano hranjenje, čišćenje stajnjaka, a farme u Srbiji “ako se ne moderniziraju u narednim godinama, nestat će jer im je potrebna radna snaga 365 dana u godini”.

Zemlje EU, kako je naveo, oko 25 posto svojih budžeta usmjeravaju na ulaganja u ruralni razvoj, a Srbija je 2018.-2019. dosegla 22 posto, ali onda počinje padati, pa će ove godine, kako je planirano u proračunu, ta investicija pasti ispod deset posto.