Sva ova i brojna druga pitanja postavlja i na njih odgovara Alec Ross u svojoj knjizi Industrije budućnosti. Kao jedan od vodećih američkih stručnjaka za inovacije koji je, usto, služio i četiri godine kao stariji savjetnik za inovacije državnoj tajnici Hillary Clinton i time Nagradu State Departmenta za istaknuta postignuća, Ross uistinu zna o čemu govori. 1435 dana koje je proveo radeći za Clinton dali su mu jedinstven uvid u sile koje oblikuju svijet.
Ross je vidio robotiku nove generacije u Južnoj Koreji, bankarske alate koji su se razvijali u dijelovima Afrike gdje nije bilo banaka, lasersku tehnologiju koja se koristi za povećanje poljoprivrednih prinosa na Novom Zelandu, kao i studente u Ukrajini koji pretvaraju znakovni jezik u govorenu riječ.
Svjedočio je, kako nam kaže, dramatičnom padu siromaštva u Indiji i produljenju tamošnjeg životnog vijeka, kao i dizanju 600 milijuna Kineza s ruba bijede. A sve to bilo je gotovo nezamislivo kada se internet tek počeo razvijati dok je Ross bio na prvoj godini studija.
Sve što je obuhvatio u knjizi koja će zaintrigirati svaki znatiželjni um rezultat je dugogodišnjeg iskustva, detaljnih analiza i intervjua s moćnicima i znanstvenicima diljem svijeta. Ova knjiga istražuje industrije koje će poticati promjene u našim ekonomijama i društvima tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, a njezina se poglavlja vrte oko ključnih industrija budućnosti – robotike, naprednih znatnosti o životu, kodifikacije novca, kibernetičke sigurnosti i analize velikih količina podataka, kao i oko geopolitičkog, kulturnog i generacijskog konteksta u kojem se one razvijaju.
Najkraće rečeno, autor istražuje industrije koje mijenjaju svijet. Ono što je posebno zanimljivo je to što on ne donosi samo teorijski pregled, nego istinite priče koje pokazuju kako se pojavom interneta i razvojem moderne tehnologije svijet uistinu promijenio.
Primjerice, autor se pita hoće li roboti postati oni koji će brinuti o starijima i nemoćnima diljem Azije, navodeći paradoks između tamošnjeg tehnološkog uzleta i politike jednog djeteta u zemljama poput Kine. Tko će se brinuti o starijima, s obzirom na to da nove generacije polako nestaju, ako ne roboti? No hoće li roboti prati i zube, mijenjati pelene i nuditi psihološku pomoć ili je to ipak neetički?
Koliku ulogu tehnologija može imati u medicini, govori primjer znanstvenika Lukasa Wortmana, čovjeka kojem je dijagnosticirana leukemija i koji ju je preživio – tri puta. Sve je to bilo moguće zahvaljujući činjenici što su njegovi kolege iz laboratorija u kojem je radio pošto-poto željeli pokušati spasiti mu život. Posegnuli su za genomskom tehnologijom i sekvencioniranjem njegovih gena uspjeli odvojiti zdrave stanice od bolesnih i utvrditi točno mjesto na kojem je bolest napala organizam.
Daleko od luksuza zapadnih laboratorija smjestile su se neke od najsiromašnijih afričkih zemalja, a ono što je posebno zanimljivo kod tamošnjih pojedinaca, napose u izbjegličkom kampu Mugunga, sjeverno od Gome, jest to što gotovo svaka osoba ima mobitel. Zašto je to tako, pitaju se mnogi. Kako im mobitel može biti važniji od hrane ili odjeće i obuće. Može. Mobitel je njihova veza s obitelji i dalekim rođacima, kao i sredstvo pomoću kojeg im se lako može prebaciti novac na račun.
Kada je, pak, riječ o novcu, autor spominje i svima znana poduzeća eBay i Airbnb koji su od malih kanala postali megalomani u svijetu biznisa, a njihova uspjeha ne bi bilo da nije tehnologije i globalizacije.
No pita se i koja će tržišta biti budući izvori održivog rasta i inovacija te kako će poslovni vođe moći donositi informirane odluke o tome kamo usmjeriti svoje vrijeme i sredstva. Što je to što neke zemlje odvaja od drugih kada je riječ o napretku gospodarstva? Koji je to tajni sastojak uspjeha u 21. stoljeću? Kako se razvija konkurentnost?
Sve to nalazi se unutar korica ovog svjetskog bestselera kojeg vrijedi imati u svojoj kolekciji. Uostalom, kako kaže i sam autor, Industrije budućnosti je za koju bi volio da ju je netko napisao dok je on još bio adolescent kako bi bolje razumio funkcioniranje čitavog svijeta.