Godina 2018. najavljivala se kao godina početka digitalne transformacije Hrvatske, ponajviše kroz uvođenje Zakona o elektroničkom računu u javnoj nabavi, no tek je izvanredna situacija uzrokovana koronavirusom pokazala kako se preko noći mogu digitalizirati gotovo svi radni procesi, kako u poslovanju s državom, tako i u realnom sektoru.

“Pojam bespapirnog poslovanja još je 1975. godine ušao u poslovni leksikon kada je George Pake, legendarni čelnik Xerox Palo Altoa Research Centera, predvidio tehnologiju koja je trebala do 1995. godine omogućiti da, pojednostavljeno, pritiskom jedne tipke zamijenimo gomilanje ispisanih dokumenata u uredima, a da informacija dođe do svih kojima je namijenjena. Možemo reći kako se na digitalizaciji radi pola stoljeća razvojem novih aplikacija, informacijskih sustava, ali i mijenjanjem navika onih kojima su te usluge namijenjene”, pojašnjava Saša Stanković, glavni projekt i procesni menadžer servisa Moj-eRačun.

Servis Moj-eRačun odigrao je značajnu ulogu u postepenoj digitalizaciji hrvatskih poduzeća kroz proteklih sedam godina, ističe nadalje Stanković, upravo kroz konstantni razvoj novih usluga, izgradnjom infrastrukture Moj-eRačun mreže kroz koju je u više od 340 ERP i računovodstvenih softvera doveo eRačun i druge elektroničke knjigovodstvene isprave, čime je zadovoljen i posljednji uvjet digitalne transformacije – mijenjanje potreba i navika korisnika tih programa.

“eRačun je najraširenija knjigovodstvena isprava na svijetu, ali čini tek četvrtinu knjigovodstvenih isprava koje ulaze ili izlaze iz tvrtke. Mi smo razvili i popratni set dokumenata; eOdobrenje, eOtpremnica, eNarudžbenica, eTerećenje, eIOS, eOpomena, odnosno gotovo sve knjigovodstvene isprave koje kolaju među tvrtkama, a pravno su istovjetne papirnatim inačicama. Mogu se ovjeravati, knjižiti, plaćati, potpisivati i pohranjivati u svom inicijalnom digitalnom obliku, što u potpunosti transformira poslovanje na bolje, a uštede se na mjesečnoj razini broje u tisućama kuna”, naglašava Stanković. Ovdje nije riječ samo o uštedama na troškovima potrošnog materijala, nego cjelokupnoj efikasnosti tvrtke jer prosječna obrada papirnatog dokumenta može trajati i do 20 radnih dana. Tvrtka koja upravlja s više dokumenata, u pravilu ima više problema u poslovanju uzrokovani sporom administracijom, lošom komunikacijom između sektora zaduženih za izradu ili obradu dokumenata, kao i gubljenjem tih knjigovodstvenih isprava koje ‘putuju’ kroz tvrtku.

“Takva tvrtka sporo reagira na tržištu i gubi bitku s konkurencijom koja je na vrijeme naučila da se najvažniji poslovni procesi u poduzeću zasnivaju na brzim, efikasnim i jednostavnim tokovima poslovnih dokumenata”, zaključuje Stanković i dodaje kako Moj-eRačun u skorije vrijeme planira ponuditi unaprijeđeni servis za upravljanje poslovnim procesima za obradu eRačuna i drugih digitaliziranih dokumenata. Pozitivan primjer potpune digitalizacije u Europi je Estonija koja je, prema britanskom The Economistu, proteklih godina bilježila dodatnih dva posto porasta BDP-a, a to bi čini se, moglo biti rješenje i za što brži izlazak Hrvatske iz ove nove gospodarske krize prouzrokovane pandemijom.

“Pokazalo se da je država sposobna osigurati online servise za tvrtke, doduše neke već gasi što je potpuno pogrešno i što je s pravom izazvalo negodovanje računovodstvene struke. Trebamo prestati podcjenjivati tvrtke u Hrvatskoj jer one ne bježe od inovacija, već žude za „alatima“ koji će ih rasteretiti birokracije te im omogućiti racionalizaciju poslovanja”, pojašnjava Darko Gulija, direktor informatike servisa Moj-eRačun i predsjedavajući Odborom za eRačun u Hrvatskom zavodu za norme.

Odgovor na te potrebe tržišta, servis Moj-eRačun dao je kroz dodatne integracije u ERP i računovodstvene sustave iz Moj-eRačun mreže, odnosno kroz ugrađivanje dodatnog seta eDokumenata u rješenja koja čine tu infrastrukturu.

“Doveli smo eRačun u više od 90.000 tvrtki u Hrvatskoj, a dodatnim setom dokumenata želimo dodatno unaprijediti njihovo poslovanje. Time tvrtkama, zajedno s našim partnerima integratorima, omogućujemo da potpuno digitaliziraju svoje procese i u elektroničku razmjenu podataka uključe i svoje kupce i dobavljače. Pored ušteda i unaprjeđenja poslovanja čvršćim povezivanjem dobavnog lanca, obrada podataka u integriranim poslovnim rješenjima osigurat će veću efikasnost i bolji nadzor nad samim poslovanjem, a u konačnici su im, po završetku obrade, svi dokumenti objedinjeni u elektroničkom arhivu kojem ovlaštene osobe mogu pristupiti gdje god se nalazile. Kako je tehnologija tijekom ove pandemije bila spas za očuvanje i to malo gospodarske aktivnosti, ‘estonsko rješenje’ potpune digitalizacije jedino je rješenje za čim brži oporavak hrvatskog gospodarstva”, pojašnjava Gulija.

Uštede kroz promjenu načina rada, nastalu uvođenjem eRačuna, potiču i daljnju digitalnu transformaciju poslovanja.

“Kako bismo našim korisnicima osigurali elektroničko poslovanje bez barijera, aktivno radimo na povezivanju sa svim značajnijim informacijskim posrednicima u Hrvatskoj, a integracijom u Europsku mrežu PEPPOL omogućili smo im da budu dio jedinstvenog globalnog tržišta, eventualno pridobiju nove kupce i time što više umanje negativne efekte krize”, zaključio je Darko Gulija.

Sadržaj omogućio Moj-eRačun