Dovoljno je samo nekoliko minuta da ono što se mukotrpno gradi godinama u trenutku nestane. Dokaz za to je serija potresa u 2020. godini koja je uzdrmala središnju Hrvatsku, a prije nekoliko godina Hrvati su se susreli i s velikim požarima, poplavama i bujicama koje su prouzročile multimilijunske štete na imovini građana diljem Hrvatske. Međutim, mnoge tvrtke i poduzetnici nisu dovoljno informirani o mogućnostima koja nude osiguravajuća društva u svrhu zaštite poslovne imovine: poslovnih prostora, opreme, robe i zaliha tvrtke ili obrta.
Nives Grgurić voditeljica je pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje, nacionalnog ureda za osiguranje koji u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje. Razlog za trenutno stanje vidi u niskom stupnju svijesti građana pa samim time i tvrtki i poduzetnika o potrebi za osiguranjem općenito, ali i u činjenici da dio njih uopće nema svijest o značenju svog vlasništva.
– Nedovoljno se višestambenih zgrada osigurava u građevinskom dijelu, pogotovo od potresa. Tu spadaju zajednički prostori zgrada poput šupa i tavana, stubišta, temelja i podrumskih zidova, ugrađene instalacije te svi ugrađeni uređaji. Vlasnici stanova nemaju osjećaj da su upravo oni suvlasnici i tih dijelova zgrada. Kada nastupi neka elementarna nepogoda, mnogi naši građani očekuju pomoć države, što nije realno i što je pokazatelj odsutnosti svijesti o osobnoj odgovornosti za vlastitu imovinu – komentira Nives Grgurić.
Hrvatska premija manja od europskog prosjeka
Potres je, doduše, samo jedan od rizika koji mogu oštetiti ili uništiti imovinu te prouzročiti velike troškove ako nemaju zaštitu osiguranja. Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama Europe posebno zabrinjava, budući da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. Naime, za osnovno osiguranje imovine prosječna premija po stanovniku Europske unije je 174 eura, a u Hrvatskoj samo 51 euro po stanovniku.
Nives Grgurić, Foto: Emica Elveđi/PIXSELL
– Primjetan je trend sklapanja ugovora o osiguranju imovine, a cijene osiguranja imovine nisu se mijenjale za potrošače. Premda se radi o nesretnom događaju koji za mnoge ima iznimno teške posljedice, vjerojatno će potres kao negativna motivacija potaknuti građane ali i tvrtke i poduzetnike da dodatno razmisle o mogućnosti štetnih događaja u svom životu i poslovanju te da u budućnosti aktivnije promišljaju o odnosu ulaganja u osiguranje te potencijalnih troškova šteta – nadodaje Nives Grgurić.
Upravo u snažnim potresima koji su pogodili Zagreb te Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, osiguratelji su brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili značajne iznose osigurnine (preko 55 milijuna EUR) u zakonskim rokovima. .
Osiguranje kao ulaganje, a ne trošak
Prema istraživanju Ipsos Pulsa, više od 65 posto građana značajno precjenjuje iznos potreban za kompletno osiguranje prosječnog stana. Naime, za cijenu prosječnog stana od 60 m2 u Zagrebu godišnja premija iznosi oko 1.000 kuna. Iako premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj vrlo blago raste posljednjih deset godina, taj rast i apsolutna vrijednost su još uvijek daleko ispod europskog prosjeka.
– Svakako da viši životni standard utječe na kupovnu moć. Međutim, u državama EU-a i građani manjih primanja od Hrvatske puno više izdvajaju za osiguranje jer je viši stupanj svijesti o važnosti osiguranja i drugačije je poimanje osiguranja. Osiguranje je prvenstveno ulaganje, a ne trošak. Svijest o osiguranju imovine u Republici Hrvatskoj je još uvijek vrlo niska. Penetracija i gustoća osiguranja pokazuju nedostatnost osiguranja imovine u odnosu na druge europske države – komentira Grgurić.
Foto: Canva
Pitanje individualne, ali i društvene odgovornosti
Tri su osnovna elementa osiguranja stambene imovine koje građani Republike Hrvatske moraju imati na umu, pa tako i kod osiguranja od potresa. Vlasnici stanova mogu osigurati pokretnine, tj. stvari u svom stanu poput televizora ili namještaja i građevinski dio. Treći dio koji mogu osigurati, odnosno zajednički dijelovi višestambene zgrade kao što su stubište, krov ili podrum, suvlasnici s upraviteljem zgrade ugovaraju zasebno.
– Osiguratelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete te u kratkom roku imovina osiguranika vraća se u prvobitno stanje. Međutim, najvažnije je dobro se upoznati s uvjetima osiguranja koje se sklapa za pojedini slučaj te biti svjestan za što plaćamo premiju osiguranja, odnosno što točno ona pokriva u slučaju štetnog događaja. Osigurateljske kuće nude mnoge proizvode različitih profila te je potrebno pronaći onaj koji najbolje odgovara individualnim osobnim ili poslovnim potrebama – komentira Nives Grgurić.
Foto: Canva
Prednosti osiguranja imovine ima mnogo. Osim što osigurava sigurnu egzistenciju neovisnu od nekontroliranih utjecaja, pruža i mogućnosti upravljanja svim rizicima, nadodaje Grgurić.
– Svrha imovinskih osiguranja je povećanje ekonomske stabilnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini. Osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije jer, što je veća zastupljenost osiguranja, to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima, primjerice kao kod požara i poplava – komentira voditeljica pravnih poslova i projekata Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), Nives Grgurić.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.
