S ovakvim prinosima obvezni mirovinski fondovi svojim članovima su do početka 2016. godine ostvarili ukupno 25,02 milijardi kuna nove vrijednosti, odnosno zarade svojim članovima. Od početka rada ukupne uplate doprinosa iznose 49,02 milijardi kuna (korigirano za isplate i beneficirani radni staž), a neto imovina pod upravljanjem na 31.12.2015. iznosila je 74,04 milijardi kuna – što predstavlja 22,5 % BDP-a. Sredstva uplaćena u drugi stup ne troše se danas, nego će se trošiti tek kad današnji zaposlenici odu u mirovinu, što predstavlja sigurnost budućih umirovljenika.
Prema modelima koji uzimaju u obzir sve relevantne parametre, 56 posto mirovine dolazi iz prvog stupa, a čak 44 posto mirovine iz drugog stupa. Osiguranik s prosječnom plaćom (prosječna bruto plaća u studenom 2015. iznosila je 8.185 kuna) imat će 2.238 kuna mirovine iz prvog stupa i 1.788 kuna mirovine iz drugog stupa, što znači bi njegova mirovina mogla iznositi 4.026 kuna. Ovakav izračun ukazuje na to da na svake 3 kune uplaćene u prvi stup uplaćujemo jednu kunu u drugi stup, odnosno da svaka kuna uplaćena u drugi stup vrijedi kao 2,4 kune uplaćene u prvi stup.
A svi osiguranici obveznih mirovinskih fondova izvješće o trenutnom stanju računa i o redovitim uplatama prinosa mogu primati putem različitih kanala, od SMS – poruka, dopisa, interneta, call centra do raznih aplikacija. A-Z i Raiffeisen obvezni mirovinski fond omogućili svojim članovima provjeru stanja na računu na svojim web stranicama i putem besplatnog telefona, osiguranici izvješće o stanju mogu primati i putem e-maila, SMS poruka ili putem dopisa.
PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond također je omogućio internetsku i telefonsku provjeru stanja, no njihovi članovi mogu i s karticama s PIN-ovima provjeravati stanje na računu na svakom bankomatu Privredne banke, a izvješća o stanju šalju putem dopisa ili se može provjeriti slanjem SMS poruke.
Ukoliko ste osiguranik Erste obvezni fond izvješćuje o stanju na računu možete provjeriti putem besplatnog telefona, interneta, SMS poruka ili poslanog izvješća na kućnu adresu.
Sva četiri mirovinska društva potiču domaće gospodarstvo, ulažući znatan dio sredstava u domaća poduzeća. „Zainteresirani smo za ulaganja u infrastrukturne projekte kao što su energetika i privatizacija autocesta, te ulaganja u kvalitetna poduzeća za koja vjerujemo da će fondu donijeti dugoročan prinos i korist za njegove članove, jer naš primarni cilj uvijek je isti – sigurnost ulaganja imovine naših članova“ – zaključili su predstavnici mirovinskih fondova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.sponzorirani članak i čista obmana. nek probaju prodati obveznice rh rejtinga smeće pa će vidjeti koliko će za njih dobiti na tržištu.
Lijepo ste to rekli. Oni ocito racunaju sa fiktivnim novcima i fiktivnim kamatama.
sponzorirani članak i čista obmana. nek probaju prodati obveznice rh rejtinga smeće pa će vidjeti koliko će za njih dobiti na tržištu.
Ovaj je članak obmana. Vi pišete koliko su zaradili fondovi a ne koliko su zaradili članovi fonda. Takvo pisanje je isključivo u prilog fondova. Inače gore spomenuti fondovi redovito šalju izvješća korisnicima ali iz tih izvješća morate sami računati koliko ste zaradili i jeste li zaradili više nego da ste novac stavili u banku. Fond vam ne želi dati taj podatak. Ako idete računati dobit ćete pola od te zarade. Druga polovica pripada fondu. Nemamo baš puno razloga za veselje. Neobično je i to da regulatoru to nije ništa čudno. Po mojoj računici, u najboljem fondu doprinos nije ništa veći nego da sam novac oročio u banci. A oni u lošijim fondovima mogu samo plakat.
Uključite se u raspravu