U Poreču je završila međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom u organizaciji Business Media Croatie, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko na kojoj je sudjelovalo preko 250 sudionika iz zemlje i inozemstva. 

Analizirajući postojeću legislativu i stanje na terenu sudionicu su zaključili da je potrebno izmijeniti dio Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja na neki način penalizira sve one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpadom, ali i uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima koja će biti dodatna stimulativna mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Ne isključuju niti energetsku oporabu otpada, odnosno izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otad koji se ne može reciklirati. Smatraju da to ne smije biti tabu-tema nego da o tome struka treba otvoreno raspravljati iznoseći argumentirane „za“ i „protiv“ stavove.

„Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama, međutim, na žalost, se događa da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas, nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava, mišljenja je i Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je istaknula sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberger koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40%. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima  i niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba. "S obzirom da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe,  krajnje je vrijeme za promjenu pristupa ovoj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva.", izjavila je Sonja Polinijo.

Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je  konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCERO Celje). U njoj se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti. „Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije“, komentira Šrot. Dodaje da u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, koji se nalaze u nama primjernim gradovima Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu i dr.

Sudionici su se složili da svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je ujedno i otvorio konferenciju ije izjavio je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav.