Koji su najznačajniji faktori poslovnog i privatnog uspjeha, kako pronaći viziju i što činiti kako bismo poticali kreativnost i poduzetnički duh govorilo se na jučerašnjem okruglom stolu «Kriza – krv za pravu stvar» u organizaciji DOBA Fakulteta u zagrebačkom hotelu DoubleTree by Hilton.

Tijekom okruglog stola govornici su podijelili svoja poslovna iskustva, ali i razmišljanja o problemima današnjice. Mirna Radošević, predsjednica Uprave i glavni strateg farmaceutske kompanije Salveo za središnju i istočnu Europu, dr. Ranko Rajović, predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa, Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i prof. dr. Nikica Gabrić, osnivač i direktor privatne oftalmološke klinike Svjetlost, te moderatorica mag. Natalie C. Postružnik, dvostruka najbolja predavateljica DOBA Fakulteta po izboru studenata, osnivačica i direktorica Nikrmana, voditeljica europskoga projekta Include.All za udrugu Manager Slovenije imali su zadaću donijeti zaključke o tome kako se pojedinci kao i organizacije trebaju prilagođavati promjenama koje je donijela kriza te kako se pripremiti za izazove budućnosti. Najvažnije teme bile su o tome kako stvoriti kreativne mlade ljude, kako voditi i motivirati zaposlenike, te kako kreirati viziju koja će donijeti ugled i stvoriti uspješnu kompaniju.

O tome kako postići poslovni uspjeh i viziju dr. Nikica Gabrić je podijelio osobna iskustva: «Četiri najvažnija faktora uspjeha su fokus, posvećenost, strast i vizija, a najvažnija životna operacija je dijeljenje. Dijeljenje s ljudima je investiranje, a što više čovjek dijeli, više će imati. Mogu reći da sam danas uspješan zato što radim što volim, a to je razlog moje motivacije i strasti prema poslu. I uvijek slušam svoju intuiciju – većinu odluka donio sam srcem, a ne razumom.»

O temi suočavanja s gospodarskom krizom, svi su se govornici složili da je kriza prilika, a Mirna Radošević je opisala svoje vlastito iskustvo: «Veliku životnu lekciju naučila sam kad sam nakon 10 godina rada u jednoj tvrtki dobila otkaz. No, iako se ta situacija činila kao moja osobna kriza, zapravo mi je pomogla da naučim i omogućila da napredujem u karijeri.  Gospodarska kriza je, po mom mišljenju, stvar prošlosti. Danas menadžeri i vlasnici kompanija trebaju krizu osvijestiti, suočiti se s novom situacijom, zasukati rukave, napraviti strategiju i drugačije pristupiti tržištu.  Sada je važno razvijati se kako bismo se mogli nositi s izazovima koji dolaze u budućnosti. »

Dok se govorilo o ulozi lidera u organizaciji dr. Ranko Rajović je objasnio: «U svakom timu je najvažnije povjerenje, pa lider mora imati povjerenje svojih ljudi. Također, on mora biti požrtvovan i raditi u interesu drugih.» dok je Mirna Radošević dodala: «U našem društvu nedostaje karakternih lidera s integritetom. Zato je važno da menadžeri njeguju etičnost u poslovanju i o tome jasno komuniciraju unutar svojih organizacija.»

Aleksandra Kolarić govorila je o važnosti komunikacije za uspjeh: «Komunikacija je ključna kako u životu tako i u biznisu. Pravi menadžer i lider mora biti dobar, ali prije sve vjerodostojan komunikator čije su poruke jasne, jednoznačne, pravovremene i potpune». Dr. Nikica Gabrić rekao je kako je za vođenje i motiviranje ljudi najvažnije stvoriti partnerstvo i to ne u smislu materijalnih pogodnosti: «Partnerstvo znači da vlasnik ili direktor odabire ljude koji posjeduju sposobnosti koje on nema te im iskazuje lojalnost, poštivanje i zahvalnost. Isto tako, važno je stvaranje odgovornosti jer zaposlenici koji se osjećaju da su korisni i važni ne odlaze. To je ključ uspješnih kompanija» te dodao: «Žao mi je što je danas previše ljudi u Hrvatskoj koji ne vjeruju u bolju budućnost i nemaju želja ni projekata. No, svatko je kovač svoje sreće i ljudi trebaju znati da moraju investirati u sebe, biti poduzetni i sami pokretati promjene.»

Ranko Rajović istaknuo je kako promjene u društvu moraju početi od obrazovanja te da je potrebno drugačije učiti djecu kako bi postali kreativni ljudi, spremni za zanimanja 21. stoljeća koja do nedavno nisu ni postojala: «Istraživanja pokazuju da znanje djece u Europi stagnira tj. da nemaju funkcionalno znanje. Djecu od malih nogu treba učiti da misle, a ne da uče napamet, jer će jedino tako biti kreativni i stvarati ideje. Istraživanja također pokazuju da će po razini funkcionalnog znanja današnji 15-godišnjaci biti produktivni tek za 20 godina. To je problem naših obrazovnih sustava koji ne potiču učenje kroz igru i asocijacije i kreativno razmišljanje. Dokazano je da kroz učenje uz igru mozak najbolje radi. Kod Kineza je to potpuno drugačije – razlog uspjeha azijskog tržišta je upravo u tome što oni koriste drugačije dijelove mozga i drugačije povezuju informacije. Poslovni ljudi u Europi mogu se kognitivno razvijati kako bi ostvarili uspjeh i naučiti koristiti druge dijelove mozga, no na tome treba uporno raditi».

U zaključku su sudionici diskusije poslali ključne poruke o tome što svaki pojedinac treba učiniti za bolje sutra, a najviše su naglasili kako ljudi moraju osvijestiti da sve promjene potiču od njih samih, da trebaju težiti ka tome da svatko odlučuje o sebi, a ne da drugi odlučuju za njih i da svaka osoba može utjecati na promjene i sebi stvoriti bolju budućnost.