Mario Škarica, direktor zagrebačke podružnice tvrtke Atron electronic GmbH koja se već 40 godina uspješno bavi razvojem rješenja u sektoru javnog prijevoza putnika u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva po kojim su rješenjima poznati i priznati na tržištu, koja su njihova glavna vanjska tržišta te na koja nova planiraju proboj. Komentirao je i trenutno stanje na tržištu u odnosu na ostatak EU te što je u poslovnom smislu obilježilo ovu godinu.

Inače, smart rješenja ove tvrtke obuhvaćaju četiri glavna segmenta poslovanja i to vozne karte, kontrolu prometa, upravljanje voznim parkom i spremištima te savjetovanje i usluge kupcima. Danas broje preko dvjesto većinom visokokvalificiranih zaposlenika koji su zaposleni u centrali u Münchenu, podružnicama te povezanim društvima u Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj, Češkoj i naravno Hrvatskoj.

Koja su neka recentnija rješenja po kojima ste poznati na tržištu i za koga ste ih radili i osmišljavali?

U potpunosti je implementirano i od strane putnika jako dobro prihvaćeno naše rješenje u Hamburgu. Projekt za Hamburger Hochbahn i Verkehrsbetriebe Hamburg – Holstein obuhvatio je isporuku 3600 terminala za prodaju i validaciju karata, 1800 terminala za vozače, elektronski ticketing i bezgotovinsku kupovinu karata putem HVV kartice za pretplatnike.

Riječ je o sustavu s više od 4000 vozila, preko 10.000 stajališta, 15.000 km dugom mrežom te otprilike tri milijuna prevezenih putnika dnevno. Jedna od novosti je i mogućnost plaćanja putnih karata bankovnim karticama što je sada moguće na našim uređajima u vozilima, kao i na stajalištima.

Koja su vam glavna vanjska tržišta i što na njima nudite i radite?

Uz domicilno njemačko tržište prisutni smo i u Švicarskoj, Švedskoj i Norveškoj te u Hrvatskoj. Na svim tržištima gdje smo prisutni radimo na već dobivenim projektima s rješenjima iz širokog portfelja naše tvrtke. Dakle, uz sustave prodaje karata riječ je i o nadzoru i upravljanju voznim parkom, radu dispečerskih centara, sustavima za informiranje putnika, isl.

Sve to je i dio Smart City rješenja gdje smo također aktivni i u suradnji s partnerima nudimo naše usluge. Nudimo i nova rješenja poput virtualne karte ili “account based ticketinga” gdje se karte ne pohranjuju na korisničkim medijima već u pozadinskom sustavu. Kao identifikacijski medij putnik može koristiti čip kartice izdane od drugih tvrtki primjerice ski pass, studentske iskaznice te debitne i kreditne kartice.

Koja su nova tržišta koja planirate osvojiti i koja su vam u fokusu?

Izdvojio bih sjevernu Italiju gdje uskoro očekujemo i prve rezultate s natječaja na koje smo se javili. Riječ je o projektima visoke kompleksnosti za koje su zainteresirane najkvalitetnije tvrtke iz naše branše. To podrazumijeva i visoku financijsku vrijednost samih projekata pa se sposobnost i selekcija dobavljača obavlja prema visokim stručnim standardima i kriterijima.

Ove godine slavite 40. rođendan kompanije. Što biste izdvojili kao vaše najveće uspjehe u tom periodu?

Kad je Smart Industry u pitanju jedno od najčešćih pitanja je pitanje održivosti. U našem slučaju 40 godina na zahtjevnim tržištima je dokaz da je održivost svakako moguća. Naš slavljenički slogan “digitalno, pametno i održivo” je rezultat pametne ideje, njenog provođenja te uspješnog rada zaposlenika Atrona na konkurentnim i održivim rješenjima i proizvodima za koja ima i te kakvog interesa. Uz to, 15 godina smo prisutni u Hrvatskoj, mladi, sposobni i stručni zaposlenici u zagrebačkom uredu rade na rješenjima koja se primjenjuju na svim našim projektima.

U kojim su sve industrijama uspješno primijenjena vaša rješenja osim u javnom prijevozu?

Atron je uglavnom fokusiran na razvoj i plasman rješenja iz svog portfelja, a s obzirom na kompleksnost i potrebu stalnog usavršavanja te praćenje trendova, nove industrije u ovom trenutku nisu u fokusu. No, to ne znači da u bližoj ili daljoj budućnosti neće biti.

Raste li interes za takvim tipom usluga i kakvo je trenutno stanje na tržištu u odnosu na ostatak EU?

Interesa za rješenja i proizvode koje nudimo uvijek ima i ono konstantno raste. U ITS (Intelligent Transport Systems) sektoru najviše ulaganju je na tržištu Europe te SAD-a i Kanade. Nivo investicija na tim tržištima u porastu je na godišnjoj razini po stopi od otprilike 7 posto i 2023. godine predviđena ulaganja dosegla bi iznos od 3,7 milijardi eura od čega 2,2 milijarde eura u Europi i 1,5 milijardi eura u Sjevernoj Americi. Što se tiče tržišta u Hrvatskoj evidentan je napredak kada su u pitanju projekti financirani iz EU fondova.

Gdje vidite prostor za napredak?

Prostora za napredak uvijek ima, a rad na rješenjima prilagođenim potrebama u javnom prijevozu putnika uzrokovanom pandemijom jedno je od mogućih segmenata kojima bi se mogli intenzivnije posvetiti. Primjerice mogući trend je maksimalna zaštita osoblja javnih prijevozničkih poduzeća i putnika izbjegavanjem socijalnog kontakta ili svođenjem na minimum za što bi i naše uređaje trebali prilagoditi novonastaloj situaciji.

Što je u poslovnom smislu za vašu tvrtku obilježilo ovu godinu?

Sigurno da je dominantna tema, čemu smo se i mi kao poslodavac posvetili, bila zaštita zaposlenika od širenja pandemije. S obzirom na to da smo prisutni u više zemalja i poslujemo na nekoliko tržišta to je podrazumijevalo i poštivanje uputa svih nadležnih tijela u svakoj pojedinoj zemlji. Godinu je obilježio i projekt Nadzora i kontrole prometa u ZET-u koji konačno ide u modernizaciju. Dio vozila već je opremljen novim uređajima, a prva faza nadogradnje centralnih jedinica sustava predviđena je za kraj ove i početak iduće godine. U strateškom pogledu treba izdvojiti partnerstvo s tvrtkom PSI transcom GmbH iz Berlina u području upravljanja spremištima za vozila odnosno depoima gradskih prijevozničkih poduzeća.

Kakve poslovne rezultate očekujete ove godine u usporedbi s prošlom godinom, jesu li u skladu s vašim očekivanjima ili je korona ipak uzela svoj danak?

Ove godine očekujemo dobre rezultate u skladu s očekivanjima s obzirom na to da već dogovorene poslove i projekte moramo završiti u zadanim rokovima. Pandemija je uzrokovala zastoje, ali nadležni u zemljama gdje smo prisutni adekvatno su reagirali i omogućili normalan nastavak poslovanja.

Kako ste nadoknadili gubitke izazvane lockdownom i koronom, ako ste ih uopće imali? Kako ste se tada organizirali, je li ostao isti broj zaposlenih?

I za vrijeme “lockdowna” rad je bio organiziran na kvalitetan način, rad od kuće u odjeljenju razvoja softvera funkcionirao je jako dobro, a za one koji su uključeni u razvoj i testiranje hardvera organiziran je rad u našim poslovnim prostorima uz poštivanje mjera. Broj zaposlenika u Atronu nije se smanjivao kao ni intenzitet fluktuacija u IT sektoru pa je tako i kod nas ostao na razini uobičajenog.