Zagrebačka županija 3. travnja će održati konferenciju “Energetska vizija za budućnost” kojoj je cilj osvrnuti se na dosad postignute rezultate u području energetske obnove, ali i predstaviti planove za budućnosti.
Još 2010. ta je županija izradila Energetsku bilancu, prvi takav dokument u Republici Hrvatskoj. Njome se dobio uvid u potrošnju energije na području županije te se stvorila baza za predviđanje energetskog razvitka i razvoja daljnjih programa i strategija. Od tada se kontinuirano prati potrošnja u 209 objekata, a u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom uneseno je više od 60.000 računa za energente i vodu. Kroz Energetsku bilancu, definirani su ciljevi za povećanje energetske učinkovitosti za nestambeni i za stambeni sektor zgrada.
Strateški dokumenti
Od 2008. godine redovito se donose jednogodišnji i trogodišnji Programi energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije s ciljem utvrđivanja i provedbe politike za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije, a od 2014. godine, stupanjem na snagu Zakona o energetskoj učinkovitosti, Zagrebačka županija izrađuje i donosi trogodišnje Akcijske planove energetske učinkovitosti i Godišnje planove energetske učinkovitosti.
86 milijuna
kuna bit će ove godine uloženo u energetsku obnovu sedam škola i tri doma zdravlja
Sedam od devet gradova Zagrebačke županije i jedna općina pridružili su se Sporazumu gradonačelnika, velikoj inicijativi Europske komisije s ciljem povezivanja energetski osviještenih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije, primjenu mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva s ciljem lokalnog doprinosa smanjenju emisija CO2 na svome području za najmanje 20% do 2020. godine.
Tijekom godina, na području županije, provedeno je više od 80 energetskih pregleda objekata za koje su izrađeni pripadajući energetski certifikati. Energetski pregledi i certifikati pružili su informacije o energetskim svojstvima zgrada i potrošnji energije, te dali prijedloge mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti tih zgrada. Danas su ti dokumenti od iznimne važnosti za pripremu svih projekata energetske obnove zgrada.
“Zagrebačka županija jedna je od onih koja u javnom sektoru Republike Hrvatske postavlja nove standarde. S ovog područja redovito kreću nove tehnologije, kao što su dizalice topline i kotlovnice na biomasu, novi načini financiranja, primjerice ugovori o energetskom učinku u sklopu projekta NEWLIGHT ili objedinjena javna nabava za energente kojom se štede milijuni kuna. Energetska obnova zgrada ovdje je pravilo, a ne izuzetak, a očekujem da će otvorenost prema novim načinima financiranja i tradicionalna inovativnosti u planiranju projekata rezultirati i novim uspjesima i povezivanjem europskih fondova i privatnog kapitala što je ključno za investicije u sljedećem razdoblju. U proteklih 10 godina provedeno je više od 60 projekata koji su imali utjecaj na energetsku učinkovitost javnih zgrada u nadležnosti Zagrebačke županije ukupne vrijednosti više od 30 milijuna kuna”, istaknuo je ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske dr.sc. Julije Domac. Konstantno praćenje potrošnje energenata daje uvid u potrošnju na razini svakog objekta te omogućava bolju kontrolu troškova. Zagrebačka županija prva je krenula i s objedinjenim javnim nabavama za energente. Time su u 2017. i 2018. godini postignute troškovne uštede od oko 11 milijuna kuna što je više od 3% izvornih prihoda iz proračuna za 2018. godinu.
Novi modeli financiranja
Tijekom 2018. godine u okviru europskog projekta EmBuild napravljena je analiza izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije fonda zgrada Zagrebačke županije. Osnovni cilj bio je prikazati potencijal i potrebu izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije, dati smjernice održivog načina upravljanja tim zgradama te analizirati modele financiranja potreba u razdoblju do 2030. i 2050. godine.
Programom su obuhvaćene 144 zgrade ukupne površine oko 220.000 m2, a procjena ukupnih ulaganja za razdoblje do 2050. iznosi oko 2 milijarde kuna. U okviru ove analize detaljno je razrađen i predložen model realizacije svih potreba u zgradarstvu javno-privatnim partnerstvom, a zaključci su uspješno predstavljeni na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao prijedlog nacionalnog modela “Izgradimo Hrvatsku”.
Zagrebačka županija je prva županija u Republici Hrvatskoj za koju je izrađen Master plan javne rasvjete čime su se stvorili preduvjeti za uspješnu prijavu projekta NEWLIGHT za financiranje iz fonda ELENA Europske komisije i Europske investicijske banke. Projekt je okupio 57 gradova i općina s ciljem rekonstrukcije javne rasvjete s područja dvije susjedne županije, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske, od čega čak 29 gradova i općina s područja Zagrebačke županije. Ovi su projekti pokrenuli više od 90 milijuna kuna investicija. Modernizirano je više od 45.000 svjetiljki, što će u nadolazećem razdoblju rezultirati godišnjim energetskim uštedama većim od 20 GWh, odnosno godišnjim troškovnim uštedama većim od 14 milijuna kuna te godišnjim smanjenjem emisije CO2 od 4.700 tona.
14 milijuna
kuna iznose godišnje uštede zahvaljujući rekonstrukciji javne rasvjete
Potiče se i gospodarska aktivnost
Energetskom obnovom značajno je smanjena potrošnja energije i ostvarene su financijske uštede, no osim toga ostvaren je značajno veći komfor korištenja zgrada što je posebno važno za škole. To će se ostvariti i u pet novih projekata vrijednosti 63,5 milijuna kuna koji su u rujnu 2018. godine prijavljeni na natječaj energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora kojega provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, ali i kroz projekte obnove domova zdravlja Zagrebačke županije – Ispostave Vrbovec, Jastrebarsko i Zaprešić, koji su trenutno u različitim fazama provedbe. Najznačajniji projekt, za kojeg su u proračunu osigurana financijska sredstva, je energetska obnova zgrade Srednje škole Velika Gorica ukupne vrijednosti 30,8 milijuna kuna za koji su odobrena sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u najvišem iznosu bespovratnih sredstava od 15,1 milijun kuna. Sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj su također odobrena i za drugi najveći projekt energetske obnove zgrade Srednje škole Vrbovec, ukupne vrijednosti 13,7 milijuna kuna, kao i obnove zgrada Područne škole Rakov Potok i Osnovne škole Stjepan Basariček, ukupne vrijednosti 1,8, odnosno 9,9 milijuna kuna. “Ova godina u dijelu kapitalne izgradnje bit će fokusirana na energetske obnove 7 škola i 3 doma zdravlja ukupne vrijednosti 85,6 milijuna kuna, pri čemu je udio županijskih sredstava 41,8 milijuna kuna. Velik trud je uložen u stručnu pripremu dokumentacije, što će nam biti sjajna odskočna daska za ostale projekte energetske obnove, a za koje svakako imamo potrebe u Županiji”, rekao je župan Zagrebačke županije mr. sc. Stjepan Kožić pojasnivši pritom da se prosječna starost županijskih zgrada javne namjene kreće oko 30-ak godina, što jasno upućuje da potencijala za energetsku uštedu ima napretek. “Radom na energetskoj obnovi zgrada javne namjene osim što podižemo standard naših usluga i kvalitetu života naših žitelja, potičemo i gospodarsku aktivnost, naročito u sektoru građevinarstva. Prioritet nam je obnova javnih zgrada, ali mislimo i na poboljšanje energetske učinkovitosti u kućanstvima – stoga ove godine planiramo raspisati 1 milijun kuna vrijedan natječaj za nabavu fotonaponskih ćelija, dvosmjernih brojila i kondenzacijskih bojlera u obiteljskim kućama”, rekao je nadalje župan Kožić dodavši da se Zagrebačka županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 49,9 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu odmah iza Zagreba. Prema posljednjim podacima Fine, na drugom je mjestu u Hrvatskoj po neto dobiti poduzetnika i neto dobiti po zaposlenom. Prema broju poduzetnika je četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba.
Na Regionalnoj konferenciji Zagrebačke županije o energetskoj viziji za budućnost bit će, među ostalim, predstavljeni realizirani projekti energetske obnove te strategija za buduće razdoblje, a raspravljat će se i o Nacionalnoj energetskoj strategiji, jer, razmišljati dovoljno unaprijed i planirati na vrijeme jedna je od ključnih odrednica svake dobre politike.