Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova i Gradom Osijekom organiziralo je informativno-edukativno događanje s ciljem informiranja javnosti o korištenju fondova Europske unije. Riječ je o 28. gradu po redu, a osim besplatnih edukacija i stručnih radionica , tom prigodom organiziran je i Sajam EU fondova gdje su svi zainteresirani imali priliku informirati se o uspješnim korisnicima i EU projektima iz svog susjedstva degustirati izložene proizvode te saznati iz prve ruke sve što ih zanima o fondovima Europske unije.

Pretpristupno razdoblje

“Ovakva događanja organiziramo s ciljem da se što više građana u Hrvatskoj upozna s mogućnostima i važnom ulogom koje EU fondovi imaju kao pokretači gospodarskog napretka i otvaranja novih radnih mjesta te poboljšanja kvalitete života u svim krajevima Hrvatske. Europski fondovi mijenjaju naše općine, gradove i županije i mijenjaju Hrvatsku, što je vidljivo na svakom koraku’’, rekao je pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Davor Huška.

Kada je riječ o gradu Osijeku, govori se o jednom o najuspješnijih gradova u povlačenju sredstava iz EU fondova a također je i među najuspješnijim urbanim aglomeracijama na području Republike Hrvatske.

“Uživam u ovakvim prilikama i dijeljenju vrijednih znanja i iskustava grada Osijeka koji je iskoristio apsolutno sve od prvog dana članstva u Europskoj uniji. Vješto smo iskoristili pretpristupno razdoblje kako bi to iskustvo primjenjivali dalje i stigli ovdje gdje smo danas, a danas smo natprosječno uspješan grad u planiranju, projektiranju, provedbi i realizaciji svih projekata istaknula je zamjenica gradonačelnika grada Osijeka Žana Gamoš. Ako govorimo o ITU mehanizmu grad Osijek je, kako ističe Gamoš, iskoristio priliku da bi ostvario cilj koji je Europska unija imala na samom početku kada se odlučila za ovaj model sufinanciranja projekata, a cilj je bio dati na važnosti gradovima kao pokretačima razvoja svoje regije i urbane aglomeracije.

“Izdvojit ću neke od projekata koje provodimo u sklopu ITU-a, a to je u baroknoj Tvrđi projekt rekonstrukcije i revitalizacije naše Tvrđe, ali i brojni projekti usmjereni poduzetničkoj infrastrukturi. Meni osobno najdraži projekt je IT banka u Osijeku, a svakako ne smijemo zaboraviti ni projekt našeg Gospodarskog centra koji vrijedi više od 6 milijuna kuna i Centra za posjetitelje teškog 15 milijuna kuna. Ti projekti pridonose većoj kvaliteti života, sadržaju i prezentaciji grada, županije i regije”, dodala je Gamoš. Predsjednik Skupštine Osječko-baranjske županije Dragan Vulin kao glavnu vrijednost ovakvih događaja vidi u poticanju proaktivnosti i upoznavanju javnosti s mogućnostima koje EU fondovi donose. Kako objašnjava, to nije uvijek slučaj, a Osijek može poslužiti kao primjer dobre prakse.

Edukacija je ključ razvoja

“Osječko-baranjska županija je jedna od najuspješnijih u RH kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova, ali mi nikada nismo zadovoljni jer uvijek želimo više i bolje’’, rekao je tim povodom Vulin.

Hrvatskoj je na razini europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a do sada je kroz natječaje objavljeno 108 posto alokacije. U mandatu ove Vlade ugovorenost je povećana s 9% na 89%. Plan je iskoristiti sva dostupna sredstva“, istaknuo je Huška.

Kako bi se javnost pravovremeno upoznala s mogućnostima EU fondova, ali i onima kojima se mogu obratiti za sva pitanja i probleme, potrebno je ulagati u edukaciju. Upravo edukacijom se bavi osnivačica LAG-a Harašica, ali i profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka Snježana Tolić. Osim što nastoji javnosti prikazati važnost LAG-ova kao bitnih dionika u razvoju JLS-a, studente educira o mogućnostima koje EU fondovi donose njima, ali i načinu na koji oni mogu postati pokretači promjena. ‘’Edukacija je ključ razvoja. Radim sa studentima vježbe za mjere 6.1., 6.3., i socijalne fondove, a sve kako bi oni mogli dalje razvijati svoja znanja iz programiranja lokalnog i regionalnoga razvoja te provedbe projekata. Agroekonomistima znam reći da ih vidim kao konzultante i potičem ih na volontiranje, a ove godine počet ćemo i studentsku praksu s LAG-ovima kako bi ih se prepoznalo da su osposobljeni za programiranje i provedbu projekata”, dodala je Tolić.

Osim OPG-ova i poduzetnika, napori su usmjereni i u pružanje podrške javnopravnim tijelima. Svoju ulogu tu ima Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije.

“Radimo s javnopravnim tijelima, 35 općina i 7 gradova. Razvojna agencija cijelo vrijeme postojanja radila je s Osijekom oko 20 projekata, a neki su i prekogranični”, rekao je ravnatelj JU Županijske razvoje agencije Osječko-baranjske županije Tomislav Barbarić.

U cijeloj županiji, kako ističe pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Nataša Tramišak, povučeno je preko 4 milijarde kuna, a najizdašniji program je Operativni program Konkurentnost i kohezija.

“Tu prednjačimo u 5 slavonskih županija, imamo u provedbi projekata 240 milijuna kuna. Posebno ističemo energetsku obnovu javnih zgrada, ambulanta i domova, a riječ je o 54 zgrade u obnovi od kojih je 19 projekata završeno tijekom prošle godine. Mogućnosti koje imamo su velike, a potrebe još veće. Nastavljamo dalje kako bismo bili spremni za još veće projekte”, dodala je Tramišak.

Nadalje, kako ističe Huška, Slavonija, Baranja i Srijem projekt je kojim su za razvoj pet slavonskih županija, pa tako i Osječko-baranjsku do sada osigurali 12 milijardi kuna od čega je više od 4,7 milijardi kuna ugovoreno na području ove županije. “Zahvaljujući ovom projektu podržali smo poduzetničke inicijative, modernizaciju bolnica i domova zdravlja, obnovljena je komunalna i prometna infrastruktura, poput tramvajske infrastrukture ovdje u Osijeku, sagrađena je i opremljena zgrada na sveučilišnom kampusu, obnovljena kulturna baština poput Tvrđe, zaposlene su teško zapošljive skupine žena kroz program Zaželi, a pomažemo i našim poljoprivrednicima“, rekao je Huška.

Unaprijedili poslovanje

Kako objašnjava zamjenica gradonačelnika Žana Gamoš, u novoj financijskoj perspektivi planiraju se osloniti na znanja stečena u ovoj, a pozornost će i dalje pridavati pametnom planiranju i svladavanju rokova.

‘’Planiramo i iskorak u pametnim rješenjima, tehnologijama i temama zaštite okoliša i sve aktualnijim klimatskim promjenama’’, zaključila je Gamoš.

Osijek je ozbiljno shvatio ITU mehanizme, a kako ne bi sve ostalo slovo na papiru, o Programu integriranih teritorijalnih ulaganja govorila je i Jelena Franotović iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Naglasak je bio i na ruralnom razvoju, a potrebne informacije o investicijskim kreditima za ruralni razvoj i ostalim financijskim instrumentima dao je Josip Grgić iz HBOR-a.

Da bi na kraju razmišljali o sredstvima moramo napisati projekt, a upravo na tu temu održana je i radionica. Na pitanje ‘’Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova za male i srednje poduzetnike?’’odgovorila je Dragana Kosanović iz EURO GRANT KONZALTINGA.

Oni koji su s druge strane već uspješno prošli taj proces i napisali svoje projekte za koje su i dobili sredstva, predstavili su se na Sajmu EU fondova. Sajam EU fondova u Osijeku okupio je brojne zainteresirane za teme EU fondova, a u fokusu zbivanja bili su OPG-ovci i tvrtke s područja Osječko-baranjske županije, ali i cijele Slavonije.

‘’Moj OPG se nalazi u Aljmašu, a kada smo prošli na natječaju i dobili 15.000 eura, to smo uložili u kupovinu voćarskog traktora kojim smo zamijenili traktor star 46 godina i olakšali proizvodnju. Planiramo se opet prijaviti i ulagati u turizam’’, rekla je Stanojka Považanj s OPG-a Považanj. Naglasak danas je i na ekološkoj proizvodnji, a OPG-ovi koji su izložili svoje proizvode slijede upravo to. Jedan od njih je i OPG Blašković iz Pleternice, a bave se ekološkom proizvodnjom aronije; matičnog soka od aronije i vina od aronije.

‘’U današnje vrijeme investirati u poljoprivredu je teško, a mi se želimo baviti ovim poslom i od toga živjeti te nam upravo EU fondovi pomažu kako bismo ostvarili te ciljeve. Do sada smo prošli na mjeri 6.3. čija su nam sredstva pomogla za kupovinu traktora i malčera te uvođenje solarnog sustava za navodnjavanje. Aplicirali smo kasnije i za mjeru 6.2. za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti kako bismo kroz ponudu smještaja mogli nuditi i domaće proizvode’’, rekao je Đuro Blašković s OPG-a Blašković. Rad na poljoprivrednom gospodarstvu utemeljio se kao obiteljska djelatnost, a to potvrđuje i priča OPG-a Kruljac. Kako nam govori kći nositeljice OPG-a Marija Kruljac, njima je 50 posto sredstava iz EU fondova omogućilo da se i dalje bave proizvodnjom mlijeka, a da pritom skrate svoj radni dan i nude što kvalitetnije proizvode.

‘’Primarna djelatnost našeg OPG-a je proizvodnja i prerada mlijeka te kuhanih sireva s raznim začinima i škripavca, a do sada smo uspješno prošli na mjerama 4.1.1. i 4.1.2. kako bi smanjili obim posla. Zbog nedostatka radne snage investirali smo u robotiziranu opremu, a s 4 osobe koje su bile uključene u mužnju uspjeli smo doći samo do 1 osobe koja je zadužena za komunikaciju s robotom tek oko 2 sata dnevno’’, rekla je Kruljac.