Ana Fresl direktorica je tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR) specijalizirane za edukaciju, savjetovanje, pripremu i provedbu EU projekata. Europskim se fondovima bavi više od 10 godina kroz rad u državnim institucijama na uspostavljanju i vođenju prvih programa i procedura u hrvatskom sustavu EU fondova te u PJR-u.
Njezina tvrtka je dosad radila s 650 klijenata, o sustavu EU fondova educirali su preko 7000 polaznika, unaprijedili su preko 400 projektnih ideja, samostalno razvili preko 80 projekata, klijentima omogućili 62,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava te savjetovali korisnike u provedbi 55 projekata. Ana Fresl je i predsjednica novoosnovane HUP Udruge profesionalaca u fondovima EU koja je osnovana zbog nejasnih dokumenata koji čine pravni okvir fondova i koji stvaraju pravnu nesigurnost kod korisnika.
Zašto je važno poznavati propise koji reguliraju državne potpore?
Zbog činjenice Europska unija zabranjuje dodjelu potpora, odnosno dopušta je samo iznimno, pod uvjetima koji su propisani.
Koji je cilj ovakvog uređenja državnih potpora, zašto postoji 'načelna zabrana državnih potpora'?
Cilj je spriječiti dodjelu potpora od strane država članica koje bi narušavale tržišno natjecanje unutar EU i negativno utjecale na ekonomsku situaciju građana. Dakle, zbog ostvarenja, odnosno očuvanja unutarnjeg tržišta EU, zaštite potrošača, ostvarivanja smanjenja cijena proizvoda i usluga, poticanja trgovine između država članica…
Možete li objasniti pravno uređenje u području državnih potpora i nadležnosti europskih i hrvatskih institucija?
Područje državnih potpora je regulirano aktima pravne stečevine, a koja je izravno primjenjiva i nadređena hrvatskom pravu. Državne potpore uređene su u Republici Hrvatskoj Zakonom od državnim potporama (NN 47/14), ne dirajući njihovo uređenje Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i uredbama institucija Europske unije, ali i presudama Europskog suda.
Što se uopće karakterizira kao državna potpora i kada ona postoji?
Utvrđivanje državnih potpora se obavlja u dva koraka: Prvi je provjera jesu li ispunjeni svi uvjeti za postojanje državnih potpora i je li dodjela državne potpore spojiva sa zajedničkim tržištem. Drugom koraku se pristupa samo ako je u prvom utvrđeno da državna potpora postoji. Sudska praksa Europskog suda i upravna praksa EK iznjedrile su određene kriterije primjene članka 107. Ugovora o funkcioniranju EU koji načelno zabranjuje dodjelu potpore. Tako se mogu izdvojiti sljedeći uvjeti koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi državna potpora zaista postojala: prvo, da postoji određena državna potpora kao ekonomska prednost dodijeljena jednom ili više poduzetnika; drugo – da je prednost dana od "države članice ili kroz državna sredstva" u bilo kojem obliku da se može pripisati državi; treće, da je mjera selektivna, jer je riječ o sredstvima koja su dodijeljena određenom poduzetniku ili poduzetnicima, regijama ili pojedinim gospodarskim sektorima, ili davatelj potpore koristi svoje diskrecijsko pravo i četvrto – da postoji stvarni ili potencijalni učinak narušavanja tržišnog natjecanja, takva mjera/prednost utječe na trgovinu između RH i država članica EU
Na koje je sve načine moguće dati državnu potporu?
Najčešće korišteni instrumenti prilikom dodjele državnih potpora i potpora male vrijednosti su: subvencije (bespovratna sredstva), povlaštene kamate, porezna izuzeća i oprost duga, udjeli u vlasničkom kapitalu, financijski transferi, jamstva.
Je li državna potpora uvijek zabranjena?
Nije. Iako je načelno zabranjena, državna potpora će biti spojiva sa zajedničkim tržištem ako je učinak iste pozitivniji za javni interes u odnosu na negativne učinke koje uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja.
Kako se državna potpora može 'učiniti dopuštenom'?
U slučaju postojanja državne potpore davatelj potpora ima nekoliko opcija (postupaka) kako istu učiniti spojivom sa zajedničkim tržištem: prijaviti potporu Europskoj komisiji, koristiti Uredbu o općem skupnom izuzeću i koristiti Uredbu o de minimis potporama
Tko su korisnici državne potpore, a tko su davatelji državnih potpora?
Potencijalni korisnici državne potpore su svi poduzetnici, odnosno – subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost, bez obzira na njihov pravni status (npr. subjekt koji je klasificiran kao udruga može se, bez obzira na to, smatrati poduzetnikom – kada nudi robu i usluge na tržištu) i bez obzira na način na koji se financiraju. Davatelji državnih potpora su, pojednostavnjeno, svi subjekti koji raspolažu javnim sredstvima, odnosno ta sredstva na bilo koji način transferiraju poduzetnicima.
Postoje li u okviru definicija poduzetnika dodatne kategorije s kojima hrvatski poduzetnici trebaju biti upoznati?
U okviru definicije poduzetnika važno je znati odrediti spada li pojedini poduzetnik u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća – MSP. To je pretpostavka za prije svega odrediti razliku između MSP-a i velikih poduzetnika, odnosno odrediti poduzetnike kojima je dozvoljena određena vrsta potpora, zatim za odrediti unutar MSP-a koliki intenzitet potpore može ostvariti pojedini poduzetnik i drugo. Skupina mikro, malih i srednje velikih poduzeća obuhvaća poduzeća koja zapošljavaju do 250 zaposlenika, ukupni godišnji promet im ne prelazi 50 milijuna EUR i/ili im zbroj bilance ne prelazi 43 milijuna EUR.
Što je to potpora male vrijednosti?
Potpore male vrijednosti (tzv. de minimis potpore) su potpore izuzete od prijave i kontrole Europske komisije budući da, s obzirom na iznos u kojem se dodjeljuju, nemaju učinke na tržišno natjecanje i trgovinu na unutarnjem tržištu EU. Ukupni iznos de minimis potpore koja se po državi članici dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200. 000 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine (izuzeće za sektor cestovnih prijevoznika: 100.000 EUR)
Koji su konkretno interesi poduzetnika za poznavanjem ovih propisa?
Kada koristi državnu potporu poduzetnik mora biti siguran da je bila zakonita i dopuštena Korisnik potpore je u slučaju zahtjeva za povratom odgovoran za povrat nezakonite i/ili nedopuštene potpore te mora vratiti cjelokupni iznos potpore s kamatama. U slučaju da potpora nije bila prijavljena EK, ona će pokrenuti istragu, a potom eventualno i odluku o povratu potpore (takva je odluka donijeta za slovenski Elan koji mora vratiti 10 milijuna eura dobivenih potpora, te primjerice za francusku kompaniju Sernam koja mora vratit čak 642 milijuna eura potpora).
A koji su konkretni interes davatelja potpore?
Kako je primarno odgovornost za povrat potpore na korisniku, Zakon o državnim potporama određuje da je davatelj državne potpore odgovoran za dodjelu potpore čiji povrat je naložila EK. Iz navedenog određenja proizlazi rizik svakog davatelja nezakonitih i/ili nedopuštenih potpora od izloženosti potencijalnim tužbama na naknadu štete, od strane korisnika koji te potpore moraju vratiti. Dodatna obveza davatelja potpore je provođenje povrata potpore kada to naloži EK, ali i kada sam utvrdi da su, prema pravilima pravne stečevine EU, stečeni uvjeti za povrat državne potpore koju je dodijelio.
Poseban status MSP-a
Zašto MSP-i imaju poseban status?
Mikro, mala i srednje velika poduzeća (MSP-i) imaju središnju ulogu u europskoj ekonomiji jer predstavljaju glavni izvor poduzetničkih vještina, inovacija i zaposlenja. Državna intervencija u obliku potpore ponekad je potrebna i dobrodošla, npr. za popravljanje određenih uobičajenih tržišnih neuspjeha. Zbog toga je potpora MSP-ima jedan je od prioriteta Europske komisije za ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta te ekonomsku i socijalnu koheziju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu